Odgovori na komentar

Aleksandar Veliki spada među najznačajnije osobe u povijesti.Vladao je svega 13 godina, a uspio je stvoriti jedno od najvećih carstava – državu koja se prostirala od Makedonije do Indije. Posljedice osvajanja ovog velikog vojnog genija bile su dalekosežne.

Od 334. pr. Kr., kada je Aleksandar krenuo na Perziju, računa se početak novog povijesnog razdoblja koje se zove helenizam. Helenizam podrazumijeva miješanje istočnjačkih kultura koje je osvojio Aleksandar Veliki i grčke kulture.

P: Rodili ste se u Makedoniji 356. pr. Kr. Vaši roditelji bili su kralj Filip II. Makedonski i Olimpijada, epirska princeza. Kakav je bio Vaš odnos s njima?

O: Moja majka bila je veoma ambiciozna žena. Inzistirala je na mom božanskom podrijetlu i poticala me je da vjerujem kako je moja sudbina osvojiti Perzijsko carstvo. Što se tiče oca...Kako sam veoma tvrdoglave naravi, teško sam prihvaćao očeve naredbe. I interesi su nam bili različiti – on je, primjerice, volio Olimpijske igre, a mene sport nije pretjerano zanimao.

Aleksandar i Aristotel

P: U mladosti vam je učitelj bio čuveni grčki filozof Aristotel. Koliko je on utjecao na Vaš život?

O: Odmalena sam pokazivao veliku žeđ za znanjem. Rado sam čitao i veoma me zanimala filozofija. Naravno da je Aristotel velikim dijelom za to zaslužan. Jednom mi je prilikom darovao primjerak Ilijade kojega sam uvijek nosio uza se na svojim pohodima. Naime, homerski ideal slave bio je i moj ideal.

Filip II. Makedonski, otac Aleksandra Velikog

P: Kada ste se, nakon očeva ubojstva 336. pr. Kr. proglasili kraljem, naslijedili ste jako kraljevstvo i iskusnu vojsku. No, naslijedili ste i očeve planove o pohodu na Perziju. Što je bilo dalje?

O: U Grčkoj sam imenovan vrhovnim vojnim zapovjednikom u pohodu na Perziju. 334. godine odlazim s vojskom u Malu Aziju. Uzastopce poražavam Perzijance te nastavljam kroz Siriju, Egipat, Mezopotamiju i Baktriju. Kada je moj protivnik Darije III. konačno poražen, a Perzijsko carstvo napokon osvojeno, proglasio sam sebe nasljednikom tog velikog carstva, a Babilon njegovim glavnim gradom.

P: Osvojili ste Perzijsko carstvo, no Vaša je želja bila stići "do kraja svijeta". 327. pr. Kr. Krenuli ste stoga dalje na istok, u novi vojni pohod.

O: Tako je. Moj cilj bila je Indija, i premda sam uspio prodrijeti daleko na istok, bio sam prisiljen vratiti se Babilon. Vojska je naime, pokazivala znakove nezadovoljstva. Surova klima, tropske kiše i dugotrajne, krvave bitke, sve se to odrazilo na vojni moral.

Aleksandar Veliki na svom konju Bukefalu – detalj freske iz Pompeja

P: U bici kod Hidaspa, gdje ste se sukobili s indijskim vladarom Porsom, poginuo je i Vaš slavni konj Bukefal.

O: Dok sam još bio dječak, trgovac konjima ponudio je Bukefala mome ocu da ga kupi. Bio je to predivan konj, ali kako nikome nije dozvoljavao da ga uzjaši, otac ga je odbio kupiti. Ja sam, međutim, uočio da se konj boji svoje sjene. Kada je došao moj red da pokušam, postavio sam ga tako da ne vidi svoju sjenu, a on mi je dopustio da ga uzjašim. Otad sam ga samo ja mogao jahati. Bukefal me pratio na svim bitkama i doživio duboku starost. Njemu u čast utemeljio sam grad Bukefala.

Kip Aleksandra Velikog iz Arheološkog muzeja u Istanbulu

P: Nosite nadimak "Veliki", to je naravno, zbog Vaših postignuća...

O: Znam na što ciljate. Istina, veoma sam niska rasta. Čak i prema makedonskim standardima onoga vremena bio sam veoma sitan. Vidite, nadimci se ne dobivaju samo na osnovi izgleda.

P: Da, naravno. Znate li da se i dan-danas taktika koju ste primjenjivali u svojim bitkama proučava na mnogobrojnim vojnim učilištima širom svijeta?

O: Pa...ne mogu reći da sam previše iznenađen. Ipak, raduje me ta spoznaja.