Svi ste, nema sumnje, čuli za Olimpijske igre. No, znate li što su to Pitijske, Nemejske, Herine ili Istamske igre? Stari Grci imaju tu čast da budu pravi predvodnici organiziranog sporta kakvog danas poznajemo. No, osim Olimpijskih igara, koje su bile najcjenjenije i najpopularnije, pa su i suvremena natjecanja najboljih svjetskih sportaša preuzela njihovo ime, diljem stare Grčke održavana su slična natjecanja, po istom načelu - svake četiri godine. Pitijske, Nemejske i Istamske igre održavane su unutar olimpijskog ciklusa, između dvaju Olimpijskih igara,. Zajedno, ta su četiri skupa najboljih sportaša stare Grčke nosila ime Panhelenske igre.
Herine igre su, pak, bile namijenjene ženama, kojima je isprva bilo zabranjeno natjecanje s muškarcima. Pravo nastupa na Olimpijskim igrama inače su imali svi Grci slobodnog statusa.
Prve antičke Olimpijske igre održane su 776. godine prije Krista i, kao i u narednih dvanaest izdanja, imale su samo jednu disciplinu - utrku "stadion", dugu 190 metara, a nazvanu tako po staroj grčkoj mjeri za dužinu. S vremenom, u igre je uključen još cijeli niz natjecanja: utrke različite dužine, bacanje koplja i diska, skok u dalj, boks, hrvanje, utrke kočija pa i prvi višeboj, točnije petoboj koji se sastojao od utrke na dužinu stadiona, hrvanja, skoka u dalj te bacanja koplja i diska.
Jedna od posebno lijepih tradicija bio je "olimpijski mir". Tijekom održavanja igara, naime, sve su zaraćene strane sklapale primirje, kako bi omogućile natjecateljima i brojnim navijačima iz cijele Grčke nesmetano kretanje.
Posljednje antičke Olimpijske igre održane su 393. godine, a smatra se kako ih je izravno zabranio rimski car Teodozije I. u okviru svoje borbe protiv "poganskih običaja". Međutim, u očuvanim dokumentima iz tog doba Rimskog carstva nema potvrde da se to doista i dogodilo.
Izdvojeno
