Artemida, kći vrhovnog grčkog boga Zeusa i sama je bila božica, a kult njezinog štovanja bio je prilično raširen, pogotovo u Efezu u Maloj Aziji.
Ovaj hram posvećen božici lova i plodnosti bio je građen dva puta, a prva je gradnja započela još 600. godine prije Krista i trajala je idućih 120 godina. Rezultat je bila ogromna građevina dimenzija 100 x 55 metara, okružena redovima 15 metara visokih stupova, koja je služila kao hram, ali i kao svetište te je kroz idućih stotinu godina postala riznica svih maloazijskih gradova.
Zbog bolesne želje da njegovo ime ostane zapisano u povijesti, 356. godine prije Krista hram je spalio Herostrat. Iako su nedugo nakon tog događaja sve jonske države zabranile spomen njegova imena, neki su se pisci na to oglušili te mu se želja na kraju ispunila.
Zanimljivo je da se prema legendi upravo te noći rodio Aleksandar Veliki koji je nakon osvajanja Male Azije pomogao obnoviti hram. Nakon rimskih osvajanja, hram ostaje u funkciji božice Dijane, a razorili su ga Goti 262. godine. Neki njegovi stupovi su na zahtjev cara Justinijana prevezeni u Carigrad za ukrašavanje Aja Sofije, a nakon edikta cara Teodozija iz 389. godine kojim zabranjuje poganske hramove ostaci hrama iskorišteni su u svakodnevnoj gradnji.
Ipak, ostaci ove velebne građevine i danas se mogu vidjeti u Britanskom muzeju gdje ih je, nakon njihova pronalaska ispod debelog sloja blata, 1869. godine dopremio Englez J. T. Wood.
Izdvojeno
