Olimpijske igre kakve danas poznajemo pokrenute su 1896. godine u Ateni. No, tijekom 19. stoljeća bilo je nekoliko pokušaja da se obnove nekadašnje igre, s malim ili nikakvim uspjehom u Engleskoj i Francuskoj, a s nešto više uspjeha u Grčkoj. Bogati grčki dobrotvor i filantrop Evangelis Zappas sam je financirao "Olimpijske igre", koje su se 1859. održale ne središnjem trgu u Ateni, uz sudjelovanje sportaša iz Grčke i Otomanskog carstva. Zappas je potom čak i platio obnovu antičkog stadiona u Olimpiji, na kojem su se održale igre 1870. i 1875. godine.
Za razvitak današnjih Olimpijskih igara ipak je najzaslužniji francuski baron Pierre de Coubertin. Nadgrađujući Zappasove ideje, kao i pokušaje u Engleskoj i Francuskoj, došao je na ideju osnivanja Međunarodnog olimpijskog komiteta i pokretanja Olimpijskih igara, u kojima bi sudjelovale sve zemlje svijeta. Uporni Coubertin uvjerio je brojne sportske djelatnike i svjetske čelnike u važnost svog projekta i u travnju 1896. godine u Ateni su održane prve moderne Olimpijske igre. Nastupili su sportaši iz 14 država, među kojima, što je bio i jedini neslavni zaostatak iz antičkog doba, nije bilo žena. Ta će se nepravda, srećom, ispraviti već na drugim Olimpijskim igrama, 1900. godine u Parizu.
Danas su Ljetne olimpijske igre bez premca najpopularnije i najveće sportsko natjecanje na svijetu. Dovoljno je reći da su u Pekingu 2008. godine nastupili sportaši i sportašice iz 204 države svijeta, od ukupno 205 koje su na to imale pravo - jedini koji je propustio poslati svoje predstavnike je maleni azijski sultanat Brunej.
Važno je napomenuti kako se od 1924. godine zasebno održavaju Zimske olimpijske igre. Prvi domaćin bio je francuski Chamonix, a ove godine sportaši svijeta okupit će se u kanadskom Vancouveru.
Izdvojeno
