Elektronski svijet interneta golemo je područje ispunjeno bilijunima elektronskih stranica na različitim jezicima svijeta. Taj je elektronski svijet preslika stvarnog, materijalnog svijeta iz kojeg je nastao i razvija se usporedo s njim, ali ujedno je i sve značajniji dio tog stvarnog svijeta.
Internet ima mnogobrojne dobre i korisne strane i primjene, ali i neke potencijalne opasnosti.
Učestala dnevna upotreba interneta kroz neko vrijeme može rezultirati i stvaranjem ovisnosti. Jedna od rizičnih skupina za razvitak ovisnosti su adolescenti, a ranom adolescencijom smatra se razvojno razdoblje viših razreda osnovne škole.
Ovisnost o internetu znači njegovo prekomjerno korištenje u obliku koji može uzrokovati teškoće u svakodnevnom životu, te narušiti fizičko ili psihičko zdravlje. Pri tome ona ima mnogo sličnosti s klasičnim ovisnostima, ali je razlika u tome što se ne konzumiraju fiziološke tvari, nego se ovisnost očituje u potrebi za konzumiranjem sadržaja koji se nude na internetu u cilju postizanja zadovoljstva i smanjenja nemira i napetosti. U najvećem broju slučajeva, ovisnost o internetu razvija se vezano uz alate i stranice za online komunikaciju - danas su to posebice socijalne mreže tipa Facebook, Twitter i druge - te online igre. Dječaci pokazuju posebnu sklonost online igrama u kojima se uživljavaju u virtualne likove, a kod određenog broja igrača to može dovesti do neželjene posljedice razvoja izolacije i otuđenja od druženja i sudjelovanja u aktivnostima u stvarnom svijetu. Kod djevojčica se češće razvija ovisnost o socijalnim mrežama, virtualnim interakcijama i komunikaciji. Na ove se načine realne životne situacije socijalnog učenja i psihosocijalnog sazrijevanja kroz neposredne kontakte s vršnjacima i drugim osobama zamjenjuju značajno interakcijski ograničenijim virtualnim kontaktima, u kojima cjelovito socijalno učenje nije moguće.
Koliko vremena provedeno na internetu već označava ovisnost? Za odrasle je uobičajeno navođena granica od pet do šest sati, dok se za adolescente najčešće navodi granica od dva do tri sata, ovisno o uzrastu. No vrijeme nije jedini čimbenik, najveću ulogu u razvoju ovisnosti ima osobnost vašeg adolescenta - ovisnost će se lakše razviti kod onih povučenih, sramežljivih, usamljenih, nesigurnih, depresivnih, tjeskobnih i hiperaktivnih. Najčešće se radi o djeci i mladima koji se ne mogu dokazati i steći željeni status među vršnjacima i drugim osobama u stvarnom svijetu. Gubljenjem kontakta sa stvarnošću tijekom igranja računalnih igara u svojim glavama lako i brzo od gubitnika postaju veliki heroji i pobjednici - gotovo sve im polazi za rukom, imaju natprirodne moći i sposobnosti, uspješno pobjeđuju virtualne suparnike i neprijatelje, prelaze jednu razinu za drugom, skupljaju bodove... i tako satima, danima, mjesecima, nerijetko i godinama. Ovisnosti o internetskoj komunikaciji i socijalnim mrežama također su podložni djeca i mladi nesigurni u sebe, smanjenog samopouzdanja te slabije razvijenih socijalnih i emocionalnih vještina, koji zbog anksioznosti i stresa koje im stvaraju neposredne interakcije kontakte i stvarno upoznavanje novih ljudi zamjenjuju internetskim interakcijama koje im pružaju lažan osjećaj sigurnosti i socijalne uspješnosti. U oba se opisana slučaja gube vrijeme, prilike i mogućnosti za postizanje stvarnog uspjeha i cjelovitog psihosocijalnog razvoja, što su ujedno temelji i uvjeti za nadrastanje nesigurnosti i socijalne anksioznosti te izgradnju stabilnog osobnog samopouzdanja i zrelog identiteta na temelju stvarnih postignuća i ostvarenih socijalnih interakcija u realitetu.
Važno je razumjeti da nisu računalo i internet to što uzrokuje i razvija ovisnost, već se radi o osobnim poteškoćama koje uobičajeno nazivamo poremećajem kontrole impulsa (u stručnoj se psihološkoj literaturi pri opisivanju simptoma često susreće pojam opsesivno-kompulzivno ponašanje), pri čemu je internet samo medij na kojem se takve teškoće ispoljavaju.
Posljedice ovisnosti o internetu najčešće se očituju u zanemarivanju prijatelja i obaveza, problemima u školi, poremećaju spavanja i prehrane te narušenim obiteljskim odnosima. Moguće su i tjelesne posljedice - pretjerano naprezanje očiju, zamagljenje, slabljenje i slični problemi vida, a može doći i do oštećenja kralješnice te zgloba šake.
Roditeljima je danas sve veći izazov u dnevnoj rutini njihove djece uspostaviti zdravu ravnotežu između vremena provedenog za igru i zabavu te vremena iskorištenog za ostale aspekte njihovog života. Pojava interneta taj je zadatak dodatno otežala, kao i činjenica da djeca boraveći na internetu često u potpunosti gube pojam o vremenu. Problem razvoja ovisničkog ponašanja najčešće se ne primjećuje sve dok ne poprimi veće razmjere i vidljive opisane posljedice. Zato je važno da se roditelji informiraju i steknu znanja o tome kako će njihova djeca ispravno koristiti internet, te ih u tome poduče i usmjere.
Renata Đonđ Perković, prof. psihologije
Izdvojeno
