Prema seizmološkim istraživanjima, područje Hrvatske nalazi se na vrlo trusnom području koje pogoduje nastanku potresa. Upravo zbog toga Hrvatska je tijekom povijesti doživjela nekoliko velikih potresa.

Jedan od njih pogodio je Dubrovnik, 6. travnja 1667. godine. Razorna snaga od 7,6 stpunjeva prema Richteru gotovo je potpuno uništila Dubrovnik, a veliku štetu napravilo je i kamenje koje se na grad kotrljalo s brda Srđ. Poginulo je oko 3000 ljudi, oko 4000 ljudi ostalo je zakopano ispod ruševina, a među poginulima nalazio se i velik broj dubrovačke vlastele. Grad je pogođen s nekoliko manjih tsunamija, a požar koji je gorio još 20 dana i pljaščkaši koji su harali ruševinama uništili su veliko kulturno i materijalno bogatstvo. Dubrovačka Republika nikada se nije oporavila od ove teške katastrofe i može se reći da je upravo potres bio početak njezinog konačnog kraja 1806. godine.

Još jedan veliki potres ostao je zapamćen u hrvatskoj povijesti, a to je potres koji je zatresao Zagreb, 9. studenog 1880. godine. Potres je bio jačine 6,3 stupnja po Richterovoj ljestvici i, iako nije odnio mnogo ljudskih života (poginula je samo jedna osoba), ostavio je velike posljedice na razvoj grada. Prema starim zapisima ističe se da ni jedna kuća nije pošteđena, a ukupan broj oštećenih zgrada popeo se na 1758 kuća. Iako je zbog tog događaja mnogo stanovništva napustilo grad, potres je imao i pozitivnu stranu jer je tijekom njegove obnove grad Zagreb dobio neka nova velebna zdanja.

U nedavnoj povijesti veliki potres zatresao je južni dio Hrvatske, točnije mjesto Ston, 5. rujna 1996. godine, pri čemu su potpuno uništena tri sela, a izazvana je i velika materijalna šteta. Potres je bio jačine 5,6 stupnjeva prema Richteru.

Sponzor-3

Izdvojeno