Povratak na popis lekcija - hrvatski 5
Dativ i lokativ
Dativ prepoznajemo po pitanju:
Lokativ prepoznajemo po pitanju:
I dativ i lokativ u rečenici dio su predikatnog ili subjektnog skupa.
Dio predikatnog skupa:
Dio subjektnog skupa:
Razlike dativa i lokativa
Dativ
Lokativ
Dativ i lokativ prepoznajemo po nastavcima:
Prijedlozi s dativom i lokativom
Dativ uglavnom dolazi bez prijedloga, ali ...
Lokativ uvijek dolazi s jednim od prijedloga:
U dativu i lokativu u nekih imenica ženskog roda dolazi
do glasovne promjene - sibilarizacije.
Sibilarizacija se ne provodi u svim imenicama:
Imena zemalja, kraljeva i mjesta na -ska, -ška i -čka u dativu i lokativu imaju nastavak -oj:
Baškoj, Nizozemskoj, Turskoj
Dativ i lokativ
Dativ prepoznajemo po pitanju:
komu ili čemu prilazim?
Lokativ prepoznajemo po pitanju:
o kome ili o čemu razmišljam?
I dativ i lokativ u rečenici dio su predikatnog ili subjektnog skupa.
Dio predikatnog skupa:
Na krovu stare kuće, Petar je vidio polomljene crijepove.
(Na čemu? Na krovu. - mjesto)
Ispričavao se sestri, bratu i prijateljima.
(Kome? Sestri, bratu. - cilj, namjera)
(Na čemu? Na krovu. - mjesto)
Ispričavao se sestri, bratu i prijateljima.
(Kome? Sestri, bratu. - cilj, namjera)
Dio subjektnog skupa:
Ukras na stolu ručno je izrezbaren.
Pričanje priča mališanima uvijek je zabavno.
Pričanje priča mališanima uvijek je zabavno.
Razlike dativa i lokativa
Dativ
• izriče namjenu glagolske radnje
Pomoći ću ocu.
Pomoći ću ocu.
• označava cilj kretanja
Idem liječniku. Idem ka gradu. Idem k tebi.
Idem liječniku. Idem ka gradu. Idem k tebi.
• bez prijedloga ili s prijedlozima unatoč, usprkos, nasuprot
Prilazim Ani unatoč njezinom strašnom psu.
Prilazim Ani unatoč njezinom strašnom psu.
• može označavati i predmet radnje (Pjeva svim prijateljima.)
ili mjesto radnje (Kuća je nasuprot brodu.)
ili mjesto radnje (Kuća je nasuprot brodu.)
Lokativ
• izriče mjesto glagolske radnja (Knjiga je na stolu.) i uvijek
dolazi s jednim od ovih prijedloga: na, o, po, pri, prema, u
dolazi s jednim od ovih prijedloga: na, o, po, pri, prema, u
• može označavati i vrijeme radnje (U tom času...),
predmet (Pričat ću o putovanjima.)
ili način (Poznata je po ljepoti.).
predmet (Pričat ću o putovanjima.)
ili način (Poznata je po ljepoti.).
Dativ i lokativ prepoznajemo po nastavcima:
| muški rod | ženski rod | srednji rod | |||
| jednina | množina | jednina | množina | jednina | množina |
| kišobran-u | kišobran-ima | bilježnic-i | bilježnic-ama | mor-u | mor-ima |
| stol-u | stol-ov-ima | čast-i | čast-ima | djel-u | djel-ima |
Prijedlozi s dativom i lokativom
Dativ uglavnom dolazi bez prijedloga, ali ...
... može doći i s prijedlozima: k(a), unatoč, usprkos i nasuprot.
Lokativ uvijek dolazi s jednim od prijedloga:
u, na, po i pri.
U dativu i lokativu u nekih imenica ženskog roda dolazi
do glasovne promjene - sibilarizacije.
| N jednine | D, L jednine | D, L množine |
| knjiga | knjizi | knjigama |
| ruka | ruci | rukama |
| noga | nozi | nogama |
| dječak | dječaku | dječacima |
Sibilarizacija se ne provodi u svim imenicama:
• ženskog roda koje završavaju na -cka, -čka, -ćka, -tka, -zga
kocki, mazgi, praćki, tvrtki, točki
kocki, mazgi, praćki, tvrtki, točki
• koje se upotrebljavaju od milja
baki, seki
baki, seki
• vlastita imena
Zagrepčanki, Milki, Blanki
Zagrepčanki, Milki, Blanki
Imena zemalja, kraljeva i mjesta na -ska, -ška i -čka u dativu i lokativu imaju nastavak -oj:
Baškoj, Nizozemskoj, Turskoj