Primjer 1.: Zadana je kružnica k sa središtem S. Nacrtaj:
Primjer 2.: U odabranoj točki A kružnice k radijusa 24 mm nacrtaj tetivu $$\overline{AB}$$ duljine 4 cm.
Primjer 3.: Opiši međusobni položaj pravca p i kružnice k:
Primjer 4.: Zadan je krug K sa središtem S kojeg omeđuje kružnica k. Nacrtaj tetive $$\overline{AB}$$ i $$\overline{CD}$$ tako da zadani krug dijele na tri dijela:
Primjer 5.: Zadan je krug K sa središtem S kojeg omeđuje kružnica k. Nacrtaj tetive $$\overline{AB}$$ i $$\overline{CD}$$ tako da zadani krug dijele na četiri dijela:
Primjer 6.: Zadan je krug K sa središtem S kojeg omeđuje kružnica k. Nacrtaj i oboji jedan kružni odsječak:
Primjer 7.: Zadan je krug K sa središtem S kojeg omeđuje kružnica k. Nacrtaj i oboji jedan polukrug:
Primjer 8.: Zadan je krug K sa središtem S kojeg omeđuje kružnica k. Nacrtaj i oboji jedan kružni isječak:
Primjer 9.: Zadan je krug K sa središtem S kojeg omeđuje kružnica k. Nacrtaj i oboji jedan kružni vijenac:
Kružnica je skup svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od zadane točke te ravnine (središta).
Polumjer kružnice je svaka dužina kojoj je prva krajnja točka središte kružnice, a druga je bilo koja točka kružnice.
Duljinu polumjera kružnice najčešće označavamo sa r i nazivamo radijus kružnice.
Promjer kružnice je svaka dužina kojoj su krajnje točke neke dvije točke kružnice i kojoj pripada središte kružnice.
Duljinu promjera kružnice najčešće označavamo sa d i nazivamo dijametar kružnice.
d = 2 ∙ r , r = d : 2
Kružni luk je dio kružnice omeđen dvjema njezinim točkama.
Krug je dio ravnine omeđen kružnicom.
Kružnica koja omeđuje krug je rub kruga i pripada krugu.
Tetiva kružnice je svaka dužina kojoj su krajnje točke neke dvije točke kružnice.
Promjer je najdulja tetiva kružnice.
Kružni odsječak je dio kruga omeđen tetivom i njoj pripadajućim kružnim lukom.
Polukrug je dio kruga omeđen promjerom i pripadajućim kružnim lukom.
Kružni isječak je dio kruga omeđen dvama polumjerima i pripadajućim kružnim lukom.
Kružni vijenac je dio kruga omeđen dvjema kružnicama koje imaju isto središte, a različite duljine polumjera (koncentrične kružnice).
Kružnica i pravac mogu imati dvije zajedničke točke. Tada kažemo da se kružnica i pravac sijeku. Zajedničke točke su sjecišta, a pravac se naziva sekanta.
Kružnica i pravac mogu imati samo jednu zajedničku točku. Tada kažemo da se kružnica i pravac dodiruju. Zajednička točka je diralište, a pravac se naziva tangenta.
Tangenta je okomita na polumjer koji spaja središte S i diralište D.
Moguće je da kružnica i pravac nemaju zajedničkih točaka. Tada kažemo da se kružnica i pravac mimoilaze.
