Povratak na popis lekcija - hrvatski 7

Objektna rečenica
Moraš znati!
Objekt je dodatak glagolu kojim izričemo predmet glagolske radnje.

Razlikujemo izravni i neizravni objekt.



a)   IZRAVNI OBJEKT

Volim knjige. (Koga ili što volim?)    knjige (imenica u akuzativu)
Slušam te. (Koga ili što slušam?)    tebe/te (zamjenica u akuzativu)
Nemam igle ni konca. (Koga ili čega nemam?)    igle, konca (imenica u genitivu)



b)   NEIZRAVNI OBJEKT

Vjeruj u ljubav. (U koga ili što vjeruj?)    u ljubav (prijedlog + imenica u akuzativu)

Veselim se našem druženju. (Komu ili čemu se veselim?)    našem druženju                                                                                   (zamjenica + imenica u dativu)
Pričaj o školi. (O Komu ili čemu pričaj?)    o školi (prijedlog + imenica u lokativu)



Zapamtii!

Objekt najčešće izričemo imenicom ili zamjenicom.

Objekt nikada ne izričemo nominativom i vokativom.




U složenoj rečenici objekt može biti izrečen objektnom rečenicom.

  Gl. reč.                      Zavisna reč.
Obećaj sebi (Što?) da ćeš biti marljiv. ................. Obećaj sebi (Što?) marljivost. (objekt)
                                    Objektna rečenica
  Gl. reč.                 Zavisna reč.
Ispuni (Što?) što si obećao. ............................................... Ispuni (Što?) obećanje. (objekt)
                              Objektna rečenica


Zapamtii!

Zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica prema glavnoj odnosi kao objekt njezina predikata i odgovara na pitanje koga ili što zove se objektna rečenica.


Primjeri:
                Vjeruj kako će sve dobro proći.

                Saznaj gdje je potrebna pomoć.

                Slušaj što učiteljica govori.

                Gledaj koga ćeš pitati za smjer.

                Obećaj da ćeš marljivo raditi.


U objektnoj rečenici surečenice su najčešće povezane:
                               — veznikom da
                               — priloziima kako, gdje, kad
                               — odnosnim zamjenicama što, tko, koga, koji...




Objektne rečenice odvajamo zarezom:
                                               — u inverziji
                                               — kod nabrajanja više zavisnih surečenca.
Primjeri:

                Što majka govori, slušaj pažljivo.    (inverzija)

                Obećaj da ćeš poštivati roditelje, da ćeš slušati učitelje,
                da ćeš ispraviti pogreške iz prošlosti
.
    (nabrajanje)



Pazi!

Preoblikom upravnog govora u neupravni nastaje objektna rečenica.


                Naša učiteljica je rekla: „U tišini izađite iz razreda.“
                                                              Upravni govor

                Naša učiteljica je rekla da u tišini izađemo iz razreda.
                                                              Neupravni govor




     Objekt je dodatak glagolu i njime izričemo glagolske radnje.
     Objekt je dodatak imenici i njime opisujemo predmet imenovanja.
     Objekt nikada ne izričemo jednom rječju.



     Objekt nikada ne može biti u nominativu i vokativu. Točno Netočno

     Objekt najčešće izričemo imenicom ili zamjenicom. Točno Netočno

     Objekt nikada ne može biti u instrumentalu i dativu. Točno Netočno

     Postoji izravni i neizravni objekt. Točno Netočno