Povratak na popis lekcija - hrvatski 7
Složena rečenica
Rečenice koje su sastavljene od dviju ili više jednostavnih rečenica zovu se složene rečenice.
Jednostavne rečenice koje tvore složenu rečenicu nazivaju se surečenice.
Zagrmjelo je iznad sela i ubrzo je počela padati gusta kiša.
U ovoj rečenici su dvije obavijesti:
1. obavijest: Zagrmjelo je iznad sela.
2. obavijest: Ubrzo je počela padati gusta kiša.
Danas smo u školi učili o srednjem vijeku, a onda smo na satu
likovnog crtali dvorce.
U ovoj rečenici su dvije obavijesti:
1. obavijest: Danas smo u školi učili o srednjem vijeku.
2. obavijest: Na satu likovnog smo crtali dvorce.
Ustala je od stola, uzela svoju šalicu i lijeno se odvukla iz kuhinje.
U ovoj rečenici su tri obavijesti:
1. obavijest: Ustala je od stola.
2. obavijest: Uzela je svoju šalicu.
3. obavijest: Lijeno se odvukla iz kuhinje.
Prve dvije rečenice sadrže 2 obavijesti, a treća rečenica 3 obavijesti - izrečene su jednostavnim rečenicama.
Predikat je temelj rečenice.
Koliko u složenim rečenicama ima predikata toliko ima jednostavnih rečenica odnosno surečenica.
Jednostavne rečenice udružuju se na tri osnovna načina:
a) Nizanjem — jednostavne rečenice nižu se jedna iza druge i odvajaju zarezom.
Složena rečenica nastala nizanjem zove se rečenični niz.
Primjeri:
Sve se odjednom uskovatilo, / zaurlalo je nešto divlje u zraku, / oluja
se neminovno približavala.
Ostavila je polja iza sebe, / titrala je vrućina na poljskim putovima, /
sunce joj je šaralo obraze.
Gledala je u daljinu, / ptice su prhnule zrakom, / nestalo
je duge u trenu.
b) Povezivanjem — jednostavne rečenice povezuju se veznikom, pri čemu nastaje veznička rečenica.
Primjeri:
Maja je sjedila u kutu sobe / i nezainteresirano slušala razgovor.
Ganjali su se galebovi u zraku /, a more je šumjelo.
Polako je odlepršala ptičica s grane /, te se vinula u nebesa /,
a ja sam je pratio pogledom.
Ako složena rečenica sadrži više od dvije surečenice, one se mogu udružiti na oba načina: nizanjem i povezivanjem.
Djeca su se igrala pred školom, radosno kliktala / i uživala u druženju.
nizanje povezivanje
Uvrštavanjem pomoću vezničkih riječi tek, tek što, koja, kada, kao, da... nastaju zavisno složene rečenice.
Primjeri:
Selo je mirno spavalo, tek se u daljini povremeno čuo zvižduk vlaka.
Trčala je za loptom tek što je prohodala.
Svi smo zašutjeli kada je učiteljica ušla u razred.
Sve bi bilo u redu da me tada nisi razočarao.
Složena rečenica
Rečenice koje su sastavljene od dviju ili više jednostavnih rečenica zovu se složene rečenice.
Jednostavne rečenice koje tvore složenu rečenicu nazivaju se surečenice.
Zagrmjelo je iznad sela i ubrzo je počela padati gusta kiša.
U ovoj rečenici su dvije obavijesti:
1. obavijest: Zagrmjelo je iznad sela.
2. obavijest: Ubrzo je počela padati gusta kiša.
Danas smo u školi učili o srednjem vijeku, a onda smo na satu
likovnog crtali dvorce.
U ovoj rečenici su dvije obavijesti:
1. obavijest: Danas smo u školi učili o srednjem vijeku.
2. obavijest: Na satu likovnog smo crtali dvorce.
Ustala je od stola, uzela svoju šalicu i lijeno se odvukla iz kuhinje.
U ovoj rečenici su tri obavijesti:
1. obavijest: Ustala je od stola.
2. obavijest: Uzela je svoju šalicu.
3. obavijest: Lijeno se odvukla iz kuhinje.
Prve dvije rečenice sadrže 2 obavijesti, a treća rečenica 3 obavijesti - izrečene su jednostavnim rečenicama.
U opisu kratkotrajnih pojedinačnih radnji prevladavaju
jednostavne rečenice.
U opisu većeg broja istodobnih radnji prevladavaju složene rečenice.
Primjer:
Pogledala ga je ispod oka, okrenula se oko sebe i nestala među svjetinom.
Ova složena rečenica se sastoji od 3 jednostavne rečenice, odnosno od 3 surečenice (ima 3 predikata).
1. Pogledala ga je ispod oka. predikat je — pogledala je
2. Okrenula se oko sebe. predikat je — okrenula se
3. Nestala je među svjetinom. predikat je — nestala je
U opisu većeg broja istodobnih radnji prevladavaju složene rečenice.
Primjer:
Pogledala ga je ispod oka, okrenula se oko sebe i nestala među svjetinom.
Ova složena rečenica se sastoji od 3 jednostavne rečenice, odnosno od 3 surečenice (ima 3 predikata).
1. Pogledala ga je ispod oka. predikat je — pogledala je
2. Okrenula se oko sebe. predikat je — okrenula se
3. Nestala je među svjetinom. predikat je — nestala je
Predikat je temelj rečenice.
Koliko u složenim rečenicama ima predikata toliko ima jednostavnih rečenica odnosno surečenica.
Jednostavne rečenice udružuju se na tri osnovna načina:
a) Nizanjem — jednostavne rečenice nižu se jedna iza druge i odvajaju zarezom.
Složena rečenica nastala nizanjem zove se rečenični niz.
Primjeri:
Sve se odjednom uskovatilo, / zaurlalo je nešto divlje u zraku, / oluja
se neminovno približavala.
Ostavila je polja iza sebe, / titrala je vrućina na poljskim putovima, /
sunce joj je šaralo obraze.
Gledala je u daljinu, / ptice su prhnule zrakom, / nestalo
je duge u trenu.
b) Povezivanjem — jednostavne rečenice povezuju se veznikom, pri čemu nastaje veznička rečenica.
Primjeri:
Maja je sjedila u kutu sobe / i nezainteresirano slušala razgovor.
Ganjali su se galebovi u zraku /, a more je šumjelo.
Polako je odlepršala ptičica s grane /, te se vinula u nebesa /,
a ja sam je pratio pogledom.
Ako složena rečenica sadrži više od dvije surečenice, one se mogu udružiti na oba načina: nizanjem i povezivanjem.
Djeca su se igrala pred školom, radosno kliktala / i uživala u druženju.
nizanje povezivanje
Složene rečenice povezuju se i
c) Uvrštavanjem - tako da se jedna surečenica uvrsti u drugu rečenicu.
Primjeri:
Dugo ju je gledala, crveneći se pritom, ravno u oči.
Hodala je brzo, mlatarajući rukama, prema meni.
Lopta je udarila u leđa dječaka pred golom.
Lopta je udarila u leđa dječaka koji je stajao pred golom.
Povezivanjem pomoću veznika a, ali, no, i, pa nastaju nezavisno složene rečenice. Primjeri:
Vjetar je njihao grane, a lišće je padalo po osušenoj travi.
Nisam je vidio, ali sam osjećao njezino prisustvo.
Vjerovao sam joj i nisam odustajao ni u jednom trenutku.
c) Uvrštavanjem - tako da se jedna surečenica uvrsti u drugu rečenicu.
Primjeri:
Dugo ju je gledala, crveneći se pritom, ravno u oči.
Hodala je brzo, mlatarajući rukama, prema meni.
Lopta je udarila u leđa dječaka pred golom.
Lopta je udarila u leđa dječaka koji je stajao pred golom.
Povezivanjem pomoću veznika a, ali, no, i, pa nastaju nezavisno složene rečenice. Primjeri:
Vjetar je njihao grane, a lišće je padalo po osušenoj travi.
Nisam je vidio, ali sam osjećao njezino prisustvo.
Vjerovao sam joj i nisam odustajao ni u jednom trenutku.
Uvrštavanjem pomoću vezničkih riječi tek, tek što, koja, kada, kao, da... nastaju zavisno složene rečenice.
Primjeri:
Selo je mirno spavalo, tek se u daljini povremeno čuo zvižduk vlaka.
Trčala je za loptom tek što je prohodala.
Svi smo zašutjeli kada je učiteljica ušla u razred.
Sve bi bilo u redu da me tada nisi razočarao.