Povratak na popis lekcija - hrvatski 7
Vremenska rečenica
Zavisno složena rečenica u kojoj zavisna surečenica dopunjuje glagol glavne surečenice kao oznaka vremena — zove se vremenska rečenica.
Primjeri:
Baka će me naučiti kuhati (kada?) dok još malo narastem.
Bio sam pred školom (otkad?) još dok je svitalo.
Igrali smo se pred školom (dokad?) sve dok nije zvonilo.
Vrijeme glagolske radnje izričemo priložnom oznakom vremena koja odgovara na pitanja: kada, otkad, dokad.
Vrijeme glagolske radnje možemo izreći i zavisnim vremenskim surečenicama.
Primjeri:
Odlučili smo krenuti u šetnju kad je prestala padati kiša.
Dok je otac stigao kući, mi smo već bili otišli.
Prestali smo pričati kad je učiteljica ušla u razred.
U vremenskim rečenicama najčešći veznici su:
vremenski prilozi: kada, dok, čim, otkad, dokad
i veznički skupovi: prije nego, prije nego što, tek što...
Primjeri: (vremenski prilozi)
Kada smo se vraćali iz škole vidjeli smo lijepog psa.
Nisam moga otići dok ti nisi došao.
Čim je učiteljica zatvorila vrata za sobom, počeli smo galamiti.
Nisam baš najbolje otkada je otišla.
Ne znam dokad ću to još moći izdržati.
Primjeri: (veznički skupovi)
Ti si bila druga osoba prije nego si nju upoznala.
Prije nego što ti ovo kažem, želim te nešto pitati.
Tek što je ušla, počela je galamiti.
Vremenske surečenice odvajamo zarezom kada su u inverziji, naknadnom dodavanju i nizanju.
Primjeri:
Dok je mama pekla kolače, ja sam je gledala. inverzija
Zimi, kad je vani hladno, više čitam. naknadno dodavanje
Dobro mi je kad slušam glazbu, kad se družim s prijateljima, kad sam na svježem zraku. nizanje
Zarezom odvajamo vremenske surečenice u inverziji, u naknadnom dodavanju i nizanju.
Vremenska rečenica
Zavisno složena rečenica u kojoj zavisna surečenica dopunjuje glagol glavne surečenice kao oznaka vremena — zove se vremenska rečenica.
Primjeri:
Baka će me naučiti kuhati (kada?) dok još malo narastem.
Bio sam pred školom (otkad?) još dok je svitalo.
Igrali smo se pred školom (dokad?) sve dok nije zvonilo.
Vrijeme glagolske radnje izričemo priložnom oznakom vremena koja odgovara na pitanja: kada, otkad, dokad.
Priložne oznake vremena izričemo:
vremenskim prilozima,
glagolskim prilozima,
skupom riječi kojemu jezgra može biti imenica u
određenom padežu. Primjeri:
oduvijek prošle zime
odsada ovog proljeća
nikad svaki mjesec
ubrzo rano jutros
danas kasno večeras
jučer ove godine
poslije kiše
JEDNA RIJEČ (vremenski prilozi, glagolski prilozi) SKUP RIJEČI
Priložna oznaka vremena odgovara na ista pitanja kao i vremenski prilog.
vremenskim prilozima,
glagolskim prilozima,
skupom riječi kojemu jezgra može biti imenica u
određenom padežu. Primjeri:
oduvijek prošle zime
odsada ovog proljeća
nikad svaki mjesec
ubrzo rano jutros
danas kasno večeras
jučer ove godine
poslije kiše
JEDNA RIJEČ (vremenski prilozi, glagolski prilozi) SKUP RIJEČI
Priložna oznaka vremena odgovara na ista pitanja kao i vremenski prilog.
Vrijeme glagolske radnje možemo izreći i zavisnim vremenskim surečenicama.
Primjeri:
Odlučili smo krenuti u šetnju kad je prestala padati kiša.
Dok je otac stigao kući, mi smo već bili otišli.
Prestali smo pričati kad je učiteljica ušla u razred.
U vremenskim rečenicama najčešći veznici su:
vremenski prilozi: kada, dok, čim, otkad, dokad
i veznički skupovi: prije nego, prije nego što, tek što...
Primjeri: (vremenski prilozi)
Kada smo se vraćali iz škole vidjeli smo lijepog psa.
Nisam moga otići dok ti nisi došao.
Čim je učiteljica zatvorila vrata za sobom, počeli smo galamiti.
Nisam baš najbolje otkada je otišla.
Ne znam dokad ću to još moći izdržati.
Primjeri: (veznički skupovi)
Ti si bila druga osoba prije nego si nju upoznala.
Prije nego što ti ovo kažem, želim te nešto pitati.
Tek što je ušla, počela je galamiti.
Vremenske surečenice odvajamo zarezom kada su u inverziji, naknadnom dodavanju i nizanju.
Primjeri:
Dok je mama pekla kolače, ja sam je gledala. inverzija
Zimi, kad je vani hladno, više čitam. naknadno dodavanje
Dobro mi je kad slušam glazbu, kad se družim s prijateljima, kad sam na svježem zraku. nizanje
Zarezom odvajamo vremenske surečenice u inverziji, u naknadnom dodavanju i nizanju.