Povratak na popis lekcija - kemija 7
Video

Pod određenim okolnostima tvari mogu jedna na drugu utjecati tako da izazivaju određene uočljive promjene. Zašto? Već smo rekli da su tvari izgrađene od čestica koje se neprestano gibaju. Uslijed tog njihovog gibanja dolazi do međusobnog sudaranja i pregrupiranja atoma. Ako pri takvom međudjelovanju nastaje nova tvar - tu promjenu nazivamo kemijska promjena.

Kemijske promjene dijele se na procese i reakcije. Kemijski procesi traju duže vremensko razdoblje pa nisu prikladni za eksperimentalno izvođenje u laboratoriju. Npr. proces hrđanja željeza.

Najčešće kemijske reakcije su reakcije rastavljanja tvari na jednostavnije (kemijska analiza) i reakcije sastavljanja složene tvari iz jednostavnih (kemijska sinteza). Da bi se molekule međusobno bolje sudarale potrebno im je dovesti toplinsku energiju.

Kemijsku promjenu tvari zapisujemo kemijskom jednadžbom. Na lijevoj strani pišu se kemijske formule tvari koje ulaze u reakciju – reaktanti, a na desnoj strani tvari koje nastaju reakcijom – produkti.

Primjerice,

cink + sumpor → cinkov sulfid
magnezij + kisik → magnezijev oksid
reaktanti produkti

Kemijske reakcije najčešće su praćene nekom uočljivom promjenom, kao što je promjena boje, nastajanje plinovite tvari ili nastajanje taloga.

  • kemijska promjena – promjena u kojoj nastaje nova tvar
  • kemijske promjene dijelimo na:
a) kemijske procese
b) kemijske reakcije
  • kemijska analiza – reakcija rastavljanja tvari na jednostavnije
  • kemijska sinteza – reakcija sastavljanja složene tvari iz jednostavnih
  • reaktantiprodukti
cink + sumpor → cinkov sulfid
magnezij + kisik → magnezijev oksid

Elektroliza je rastavljanje tvari djelovanjem električne struje. Elektrolizom se voda rastavlja na plinove vodik i kisik u omjeru 2 : 1.

Fotoliza je kemijska reakcija razgradnje tvari pod utjecajem svjetlosti.

Piroliza je razlaganje tvari pod utjecajem visoke temperature.

Da bi se neka kemijska reakcija ubrzala, potrebno je dovesti:

toplinsku energiju
električnu energiju

Kemijska reakcija uzrokuje promjenu:

količine tvari
svojstva tvari

Kemijske promjene dijelimo na (dva su odgovora točna):

procese
oksidacije
reakcije
supstitucije

Kemijske reakcije prikazujemo tako da tvari koje ulaze u kemijsku reakciju pišemo na lijevoj strani kemijske jednadžbe, a tvari koje nastaju reakcijom pišemo na desnoj strani.

točno
netočno

Najčešće kemijske reakcije su:

reakcije ekspolozije
reakcije rastavljanja i reakcije sastavljanja

Promjene tvari tijekom kojih nastaje nova tvar, zovu se:

kemijske promjene
mehaničke promjene

Tvari koje nastaju kemijskom reakcijom zovu se:

produkti
reprodukti

Tvari koje ulaze u kemijsku reakciju zovu se:

reaktori
reaktanti

Zašto kemijski procesi nisu prikladni za izvođenje u laboratoriju?

zato što su opasni
zato što dugo traju