Pod određenim okolnostima tvari mogu jedna na drugu utjecati tako da izazivaju određene uočljive promjene. Zašto? Već smo rekli da su tvari izgrađene od čestica koje se neprestano gibaju. Uslijed tog njihovog gibanja dolazi do međusobnog sudaranja i pregrupiranja atoma. Ako pri takvom međudjelovanju nastaje nova tvar - tu promjenu nazivamo kemijska promjena.
Kemijske promjene dijele se na procese i reakcije. Kemijski procesi traju duže vremensko razdoblje pa nisu prikladni za eksperimentalno izvođenje u laboratoriju. Npr. proces hrđanja željeza.
Najčešće kemijske reakcije su reakcije rastavljanja tvari na jednostavnije (kemijska analiza) i reakcije sastavljanja složene tvari iz jednostavnih (kemijska sinteza). Da bi se molekule međusobno bolje sudarale potrebno im je dovesti toplinsku energiju.
Kemijsku promjenu tvari zapisujemo kemijskom jednadžbom. Na lijevoj strani pišu se kemijske formule tvari koje ulaze u reakciju – reaktanti, a na desnoj strani tvari koje nastaju reakcijom – produkti.
Primjerice,
cink + sumpor → cinkov sulfid
magnezij + kisik → magnezijev oksid
reaktanti → produkti
Kemijske reakcije najčešće su praćene nekom uočljivom promjenom, kao što je promjena boje, nastajanje plinovite tvari ili nastajanje taloga.
- kemijska promjena – promjena u kojoj nastaje nova tvar
- kemijske promjene dijelimo na:
- kemijska analiza – reakcija rastavljanja tvari na jednostavnije
- kemijska sinteza – reakcija sastavljanja složene tvari iz jednostavnih
- reaktanti → produkti
Elektroliza je rastavljanje tvari djelovanjem električne struje. Elektrolizom se voda rastavlja na plinove vodik i kisik u omjeru 2 : 1.
Fotoliza je kemijska reakcija razgradnje tvari pod utjecajem svjetlosti.
Piroliza je razlaganje tvari pod utjecajem visoke temperature.