Promatramo li različite kemijske reakcije, primijetit ćemo da se one odvijaju različitim brzinama. Neke se odvijaju vrlo sporo npr. hrđanje željeza, a neke gotovo trenutačno, npr. gorenje magnezija.
Brzina kemijske reakcije ovisi o vrsti reaktanata i o temperaturi pri kojoj se odvija kemijska reakcija. Povišenjem temperature brzina reakcije se povećava. Poznato nam je da se namirnice brže kvare ako ih ne čuvamo u hladnjacima i zamrzivačima.
Brzina kemijske reakcije ovisi i o broju čestica koje sudjeluju u reakciji, tj. o površini jednog reaktanta izloženoj površini drugog reaktanta. Iz tog razloga u praksi se u kemijskoj industriji velika pozornost pridaje upravo usitnjavanju sirovina kako bi napredovanje kemijske reakcije bilo što brže i potpunije.
Postoje tvari koje ubrzavaju kemijsku reakciju, a nakon završetka reakcije ostaju nepromijenjene. Takve tvari zovemo katalizatori.
Katalizatori se primjenjuju u gotovo svim procesima kemijske industrije, a također sudjeluju u svim kemijskim reakcijama u živim organizmima.
- Brzina kemijske reakcije ovisi o:
- vrsti reaktanata
- broju čestica
- temperaturi
- katalizatori – tvari koje ubrzavaju kemijsku reakciju, sudjeluju u njoj, a sami se pri tome ne troše
U svim stanicama živih organizama neprestalno se odvija velik broj različitih kemijskih reakcija, koje bi se na relativno niskoj temperaturi (37 °C) odvijale presporo da nema bioloških katalizatora – enzima. Biokatalizatori ubrzavaju proces disanja, probavu, metabolizam i mišićni rad i tako usklađuju sve procese neophodne za normalan rad i život svih živih bića.
Enzimi imaju važnu ulogu u različitim tehnološkim procesima, kao što je proizvodnja kruha, piva, vina, jogurta, kiselog mlijeka, šećera, čaja, duhana i nekih lijekova. U tu svrhu koriste se različite plijesni, gljivice, bakterije, itd.
Čemu služe katalizatori na automobilima?
Pri radu automobilskih benzinskih motora nastaju različiti spojevi koji kao ispušni plinovi izlaze iz motora - preko katalizatora - u ispušnu cijev. Katalizatori imaju ulogu da nastale otovne plinove koji zagađuju okoliš pretvore u manje opasne, npr. ugljikov dioksid, dušik i kisik. Djelotvorni katalizatori smanjuju štetne tvari u ispušnom plinu do 90 %.