Tvari se, osim prema agregacijskom stanju, mogu razlikovati još po mnogim svojstvima. Svojstva svih tvari moguće je podijeliti u dvije grupe: na fizikalna i na kemijska.
Fizikalna svojstva tvari su sposobnost tvari da se pod određenim uvjetima ne pretvaraju u novu tvar.
Topljivost, tvrdoća, magnetičnost i električna provodljivost su fizikalna svojstva tvari kao i talište, vrelište, gustoća i viskoznost.
U čašu s vodom stavimo komad plastike i uz miješanje dodamo šećer. Što uočavamo?
Šećer i plastika razlikuju se prema topljivosti - šećer se otopio u vodi, a plastika nije.
Ispitajmo pomoću magneta jesu li tvari: bakar, željezo i staklo magnetični?
Magnet privlači željezo, dok bakar i staklo ne privlači.
Kemijsko svojstvo tvari jest sposobnost tvari da se pod određenim uvjetima pretvara u novu tvar. Kemijska svojstva tvari su: zapaljivost, korozivnost, otpornost na kemikalije.
Za tvari koje brzo reagiraju u dodiru s drugim tvarima kažemo da su kemijski reaktivne, a za tvari koje ne reagiraju kažemo da su kemijski inertne ili kemijski trome.
Komadić magnezijeve vrpce prinesemo plamenu. Magnezij se u plamenu zapalio i nastao je bijeli prah. Nakon toga prinesemo plamenu komadić bakarne žice i držimo je u plamenu nekoliko trenutaka.
Bakar se nije zapalio već je samo potamnio. Magnezij je prema tome zapaljiv, a bakar nije.
Ispitajmo sposobnost hrđanja metala. Na vlažnu vatu stavimo željezni čavao.
Nakon nekoliko dana čavao počinje hrđati.
Pogledajmo kako se ponašaju neki metali u reakciji s vodom.
U Petrijevu zdjelicu s vodom ubacimo komadić bakra i komadić natrija veličine pšeničnog zrna. Natrij reagira s vodom pri čemu se kreće površinom vode. Bakar padne na dno Petrijeve zdjelice i ne mijenja se. Uočavamo da je natrij vrlo reaktivan, a bakar nije.
Biološko djelovanje tvari
Promjene koje tvari izazivaju živim organizmima zovemo biološkim djelovanjem tvari.
Biološko djelovanje tvari može biti pozitivno i negativno.
Pozitivno je korisno djelovanje hranjivih tvari koje unosimo u organizam npr. vitamini, ugljikohidrati, minerali, bjelančevine ili voda.
Negativno djeluju tvari kao alkohol, nikotin, kancerogene tvari i općenito sve tvari koje štetno djeluju na organizam. Takve tvari zovemo otrovi.
- Fizikalna svojstva tvari:
- sposobnost tvari da se pod određenim uvjetima ne pretvaraju u nove tvari
- npr. boja, oblik, tvrdoća, gustoća, lomljivost, magnetičnost, električna provodljivost itd.
- Kemijska svojstva tvari:
- sposobnost tvari da se pod određenim uvjetima pretvaraju u nove tvari
- npr. zapaljivost, hrđanje, reaktivnost itd.
- kemijski inertne ili trome tvari - ne reagiraju brzo u dodiru s drugom tvari
Današnji kemičari puno više razumiju kako tvari djeluju na živa bića i okoliš, nego što je to bilo u prošlosti. Danas se proizvodi brže i više nego ikada. Upotrebom umjetnih gnojiva, herbicida i pesticita, dobivamo više hrane. Zahvaljujući novim učinkovitijim lijekovima, produžio se životni vijek ljudi, a odjeća i obuća je postala udobnija i dostupnija zahvaljujući novim tehnologijama i materijalima. Upotrebom elektroničkih uređaja koji omogućuju slanje e-mailova, čitanje e-vijesti i e-poslovanje tempo života i pristup informacijama postao je brži.
S druge strane, osjećamo posljedice neprikladnog postupanja s nekim tvarima, kao što je npr. nekontrolirano odlaganje teških metala poput olova, žive i kadmija. Teški metali su otrovni za sva živa bića, a među najopasnijima je olovo.
U tipičnom osobnom računalu olova ima čak 1,72 kilograma. Trebamo li se zbog toga zabrinuti? Naravno da, DA! Zbog zahtjeva tržišta za novom elektronikom, došlo je do vrlo brzog rasta elektroničkog otpada (e-otpada) u koji spada: računalna oprema, printeri, faxovi, mobiteli i slični uređaji. E-otpad raste gotovo tri puta brže od uobičajenog gradskog otpada. Studije procjenjuju da će više od 315 milijuna kompjutera uskoro postati zastarjelo, a oni u sebi sadrže više od 500 000 tona olova. Oko 40 % teških metala, uključujući olovo, živu i kadmij u tlo odlazi iz odbačene elektroničke opreme. Poznato je da samo 1/70 čajne žličice žive može zagaditi jezero površine 20 jutara u toj mjeri da ribe u njemu postanu nejestive.
Danas se reciklira manje od 10 % odbačenih računala. Razmislite, što se događa s ostatkom? U bućnosti će ljudi, a to znači sadašnji učenici, morati voditi više brigu o e-otpadu jer on sadrži materijale koji se mogu ponovo iskoristiti ili reciklirati, kako bi se sačuvali prirodni izvori i energija potrebna za njihovu proizvodnju.