U kutiji se nalazi 8 crvenih, 12 bijelih i 10 plavih kuglica. Kolika je vjerojatnost da nasumce izvučena kuglica:
U ladici se nalazi 15 žutih, 10 zelenih i 25 plavih kuglica. Kolika je vjerojatnost da nasumce izvučena kuglica:
| a) bude crvena |
e) ne bude bijela |
| b) bude zelena |
f) bude žuta |
| c) ne bude plava |
g) bude zelena ili plava |
| d) bude žuta ili plava |
h) bude plava |
Na listiće papira napisana je po jedna znamenka. Listići su postavljeni na stol tako da znamenke nije moguće pročitati. Kolika je vjerojatnost da na preokrenutom listiću bude:
U kutiji se nalaze kartice na kojima su napisani prirodni brojevi veći od 2 i manji od 15. Kolika je vjerojatnost da na nasumce izvučenoj kartici bude:
| a) paran broj |
d) jednoznamenkasti broj |
| b) dvoznamenkasti broj |
e) višekratnik broja 4 |
| c) prost broj |
f) djeljitelj broja 10 |
Na listiće papira napisano je po jedno slovo riječi PARALELOGRAM . Listići su stavljeni na stol tako da nije moguće pročitati slova. Kolika je vjerojatnost da na preokrenutom listiću bude:
Na listiće papira napisano je po jedno slovo riječi SIBILARIZACIJA . Listići su stavljeni na stol tako da nije moguće pročitati slova. Kolika je vjerojatnost da na preokrenutom listiću bude:
| a) slovo I |
f) slovo T |
| b) slovo R |
g) suglasnik |
| c) slovo M |
h) slovo B |
| d) samoglasnik |
i) prva tri slova abecede |
| e) slovo A |
Bačena je igraća kocka čije su strane označene brojevima od 1 do 6. Kolika je vjerojatnost da na gornjoj strani kocke bude:
Bačena je igraća kocka čije su strane označene brojevima od 1 do 6. Kolika je vjerojatnost da na gornjoj strani kocke bude:
| a) složeni broj |
f) broj djeljiv s 3 |
| b) broj 9 |
g) višekratnik broja 6 |
| c) broj 1 |
h) parni broj |
| d) djeljitelj broja 4 |
i) višekratnik broja 1 |
| e) broj veći od 2 |
Slučajni pokus je pokus koji pri ponavljanju, uz iste uvjete, može dati različite rezultate.
Slučajni događaj je događaj koji se pri izvođenju pokusa može dogoditi.
Elementarni događaj je mogući ishod pokusa koji nije moguće razložiti na jednostavnije događaje.
Vjerojatnost nekog događaja izračunava se kao omjer broja povoljnih i svih elementarnih događaja.
Kada su elementarni događaji jednako vjerojatni, tada se vjerojatnost P(A) događaja A računa po formuli:
Vjerojatnost se mjeri brojem. Kao mjera nemogućeg događaja tj. događaja koji se ne može dogoditi uzima se broj 0, a sigurnom se događaju pridružuje broj 1. Svim ostalim događajima vjerojatnost je između 0 i 1.
Zbroj vjerojatnosti svih pojedinih elementarnih događaja mora biti 1, ili u obliku postotka 100%.