Povratak na popis lekcija - biologija 8
Probavni sustav ima ulogu usitnjavanja i razgradnje hrane te upijanja i prijenosa hranjivih tvari u krv i limfu. Sastoji se od probavnog kanala i probavnih žlijezda.
Probavni kanal čine usna šupljina, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i crijevni otvor.
On započinje usnom šupljinom u kojoj se nalaze zubi, jezik i žlijezde slinovnice. Zubima odgrizamo i usitnjavamo hranu.
Zubalo odrasle osobe građeno je od 32 zuba: 8 sjekutića (4 gornja i 4 donja), 4 očnjaka (2 + 2), 8 pretkutnjaka (4 + 4) i 12 kutnjaka (6 + 6). Zub je smješten u zubnoj šupljini i građen je od koštanog tkiva, zubnine. Vidljiv dio zuba naziva se kruna, a dio koji učvršćuje zub u čeljusti se naziva korijen. Na prijelazu krune u korijen nalazi se vrat zuba. Zubnina je u području krune prekrivena zaštitnim slojem, caklinom. U unutrašnjosti zuba nalazi se zubni kanalić ispunjen krvnim i limfnim žilama i živcima.
Žlijezde slinovnice izlučuju slinu koja olakšava gutanje hrane te sadrži enzim ptijalin koji započinje razgradnju škroba. Pri žvakanju i gutanju hrane pomaže nam jezik.
Gutanjem se hrana potiskuje u jednjak, oko 25 cm dugu mišićnu cijev koja se na donjem kraju otvara u želudac. Želudac je građen od glatkih mišića, a s unutarnje strane je obložen sluznicom u kojoj se nalaze žlijezde koje izlučuju želučani sok. On sadrži probavne enzime, npr. pepsin, i solnu kiselinu te omogućuje razgradnju bjelančevina iz hrane. Posebne žljezdane stanice izlučuju sluz koja oblaže stijenku želuca i tako sprječava djelovanje enzima i kiseline na želučanu stijenku. Stezanjem i opuštanjem mišića želuca, hrana se miješa i potiskuje dalje u tanko crijevo u kojem se događa glavni dio probave.
Tanko crijevo čovjeka dugo je oko 5 m, promjera oko 3 cm. U početni dio tankog crijeva, tzv. dvanaesnik, otvaraju se izvodni kanali gušterače i žučnog mjehura. Sok gušterače je lužnat pa neutralizira kiselost prispjele hrane. On također sadrži enzime za razgradnju bjelančevina do aminokiselina, masti do masnih kiselina i ugljikohidrata do jednostavnih šećera.
Žuč koja dospijeva iz jetre, raspršuje mast u sitne kapljice i tako olakšava njihovu razgradnju. Stijenke tankog crijeva stežu se i opuštaju čime se hrana miješa i potiskuje prema naprijed. Stijenka tankog crijeva obložena je sitnim nastavcima, tzv. crijevnim resicama koje povećavaju njenu površinu. U središtu crijevnih resica nalaze se krvne i limfne žile. Crijevne resice upijaju hranjive tvari iz šupljine crijeva. Molekule šećera i aminokiseline provode do krvnih kapilara, a masne kiseline do limfnih kapilara. Hranjivi sastojci tako putem krvi dospijevaju do svih tjelesnih stanica kojima su potrebne za obavljanje životnih funkcija.
Neprobavljeni ostaci hrane putuju prema debelom crijevu. To je cjevast organ dužine oko 2 m i promjera 5 do 8 cm. Na njegovom početnom dijelu, tzv. slijepom crijevu, nalazi se kratki izdanak, tzv. crvuljak. Debelo crijevo upija vodu i preostale korisne sastojke poput vitamina, te oblikuje izmet koji kroz izmetni otvor izlazi iz tijela.
Bolesti probavnih organa
Najčešća bolest zubiju je karijes. Uzrokuju ga bakterije koje razgrađuju tkivo zuba i uzrokuju njegovo propadanje. Sprječava se redovitim pranjem zubiju i izbjegavanjem hrane s visokim udjelom šećera.
Gastritis je upala želučane sluznice koju mogu uzrokovati infekcije ili nadražaji. Infekcije mogu biti bakterijske ili virusne, a nadraživanje može biti prouzročeno lijekovima, alkoholom, kroničnim povraćanjem, pretjeranim izlučivanjem želučane kiseline (zbog stresa).
Vrijed ili čir želuca i dvanaesnika ima slične uzroke kao gastritis, ali je mogu uzrokovati i bakterije. Liječenje gastritisa i vrijedi zahtijeva liječničku pomoć te promjene u životnim navikama.
Upala crvuljka česta je bolest koja može nastati zaostajanjem hrane ili nekih stranih tijela pri čemu bolesnik osjeća jake bolove na desnoj strani trbuha, ima povišenu temperaturu i povraća. Operacija je neizbježna.
Najčešće zarazne bolesti crijeva su dizenterija (griža) i zarazna žutica (upala jetre). Uzorčnici tih bolesti prenose se prljavim rukama.
Česta su i trovanja hranom koja nastaju uzimanjem hrane u kojoj su se zbog nepravilne pripreme ili skladištenja namnožile različite bakterije.
Probavni kanal čine usna šupljina, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i crijevni otvor.
On započinje usnom šupljinom u kojoj se nalaze zubi, jezik i žlijezde slinovnice. Zubima odgrizamo i usitnjavamo hranu.
Zubalo odrasle osobe građeno je od 32 zuba: 8 sjekutića (4 gornja i 4 donja), 4 očnjaka (2 + 2), 8 pretkutnjaka (4 + 4) i 12 kutnjaka (6 + 6). Zub je smješten u zubnoj šupljini i građen je od koštanog tkiva, zubnine. Vidljiv dio zuba naziva se kruna, a dio koji učvršćuje zub u čeljusti se naziva korijen. Na prijelazu krune u korijen nalazi se vrat zuba. Zubnina je u području krune prekrivena zaštitnim slojem, caklinom. U unutrašnjosti zuba nalazi se zubni kanalić ispunjen krvnim i limfnim žilama i živcima.
Žlijezde slinovnice izlučuju slinu koja olakšava gutanje hrane te sadrži enzim ptijalin koji započinje razgradnju škroba. Pri žvakanju i gutanju hrane pomaže nam jezik.
Gutanjem se hrana potiskuje u jednjak, oko 25 cm dugu mišićnu cijev koja se na donjem kraju otvara u želudac. Želudac je građen od glatkih mišića, a s unutarnje strane je obložen sluznicom u kojoj se nalaze žlijezde koje izlučuju želučani sok. On sadrži probavne enzime, npr. pepsin, i solnu kiselinu te omogućuje razgradnju bjelančevina iz hrane. Posebne žljezdane stanice izlučuju sluz koja oblaže stijenku želuca i tako sprječava djelovanje enzima i kiseline na želučanu stijenku. Stezanjem i opuštanjem mišića želuca, hrana se miješa i potiskuje dalje u tanko crijevo u kojem se događa glavni dio probave.
Tanko crijevo čovjeka dugo je oko 5 m, promjera oko 3 cm. U početni dio tankog crijeva, tzv. dvanaesnik, otvaraju se izvodni kanali gušterače i žučnog mjehura. Sok gušterače je lužnat pa neutralizira kiselost prispjele hrane. On također sadrži enzime za razgradnju bjelančevina do aminokiselina, masti do masnih kiselina i ugljikohidrata do jednostavnih šećera.
Žuč koja dospijeva iz jetre, raspršuje mast u sitne kapljice i tako olakšava njihovu razgradnju. Stijenke tankog crijeva stežu se i opuštaju čime se hrana miješa i potiskuje prema naprijed. Stijenka tankog crijeva obložena je sitnim nastavcima, tzv. crijevnim resicama koje povećavaju njenu površinu. U središtu crijevnih resica nalaze se krvne i limfne žile. Crijevne resice upijaju hranjive tvari iz šupljine crijeva. Molekule šećera i aminokiseline provode do krvnih kapilara, a masne kiseline do limfnih kapilara. Hranjivi sastojci tako putem krvi dospijevaju do svih tjelesnih stanica kojima su potrebne za obavljanje životnih funkcija.
Neprobavljeni ostaci hrane putuju prema debelom crijevu. To je cjevast organ dužine oko 2 m i promjera 5 do 8 cm. Na njegovom početnom dijelu, tzv. slijepom crijevu, nalazi se kratki izdanak, tzv. crvuljak. Debelo crijevo upija vodu i preostale korisne sastojke poput vitamina, te oblikuje izmet koji kroz izmetni otvor izlazi iz tijela.
Bolesti probavnih organa
Najčešća bolest zubiju je karijes. Uzrokuju ga bakterije koje razgrađuju tkivo zuba i uzrokuju njegovo propadanje. Sprječava se redovitim pranjem zubiju i izbjegavanjem hrane s visokim udjelom šećera.
Gastritis je upala želučane sluznice koju mogu uzrokovati infekcije ili nadražaji. Infekcije mogu biti bakterijske ili virusne, a nadraživanje može biti prouzročeno lijekovima, alkoholom, kroničnim povraćanjem, pretjeranim izlučivanjem želučane kiseline (zbog stresa).
Vrijed ili čir želuca i dvanaesnika ima slične uzroke kao gastritis, ali je mogu uzrokovati i bakterije. Liječenje gastritisa i vrijedi zahtijeva liječničku pomoć te promjene u životnim navikama.
Upala crvuljka česta je bolest koja može nastati zaostajanjem hrane ili nekih stranih tijela pri čemu bolesnik osjeća jake bolove na desnoj strani trbuha, ima povišenu temperaturu i povraća. Operacija je neizbježna.
Najčešće zarazne bolesti crijeva su dizenterija (griža) i zarazna žutica (upala jetre). Uzorčnici tih bolesti prenose se prljavim rukama.
Česta su i trovanja hranom koja nastaju uzimanjem hrane u kojoj su se zbog nepravilne pripreme ili skladištenja namnožile različite bakterije.
- probavni sustav: probavni kanal i probavne žlijezde
- probavni kanal: usna šupljina, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo, crijevni otvor
- usna šupljina: zubi, jezik, žlijezde slinovnice
- jednjak
- želudac: sluznica, želučani sok
- tanko crijevo: izvodni kanali gušterače i žučnog mjehura; razgradnja hrane; crijevne resice - upijanje hranjivih tvari
- debelo crijevo: upija vodu, vitamine i minerale, oblikuje izmet
- karijes
- gastritis
- vrijed ili čir želuca ili dvanaesnika
- upala crvuljka
- dizenterija, žutica
- trovanje hranom