Kosti i zglobovi

Kosti našeg tijela međusobno su povezane na nekoliko načina. Pokretni spojevi između kostiju, tzv. zglobovi, omogućuju kretanje pojedinih dijelova ili čitavog tijela. Zglobna glavica jedne kosti ulazi u zglobnu čašicu druge kosti, što omogućuje pokretljivost u različitim smjerovima. Zglobne površine kostiju prekrivene su hrskavicom koja smanjuje trenje. Zglob je obavijen ligamentima koji tvore tzv. zglobnu čahuru i dodatno povezuju kosti zgloba. Nepokretne spojeve između kostiju nazivamo šavovima. Tako su povezane npr. kosti lubanje. Rubovi kostiju su nazubljeni pa čvršće međusobno prijanjaju.

Kostur ljudskog tijela sastavljen je od otprilike 200 međusobno povezanih kostiju. Čine ga tri velike skupine: kosti glave, kosti trupa i kosti udova.

Kosti glave dijelimo na kosti lica i kosti lubanje. Kosti lica su npr. gornja i donja čeljust, koje su međusobno zglobno povezane, nosne kosti i dr. Lubanja, koju čini nekoliko kostiju, npr. čeona kost, sljepoočne kosti, zatiljna kost i dr., štiti mozak i osjetila te je zglobno povezana s kralješnicom što omogućuje okretanje glave.

Kostur trupa sastoji se od kralješnice, koja je oslonac čitavog kostura, rebara i prsne kosti. Kralješnica je savitljiva i pokretna, a sastavljena je od 33 kratke, međusobno povezane kosti, kralješaka. Između kralješaka se nalaze hrskavične pločice koje smanjuju pritisak i ublažavaju trenje prilikom pokretanja tijela. Kralješci se ponešto razlikuju u građi, no svi imaju koštane nastavke za koje se prihvaćaju mišići, a u sredini su šuplji. Tako kralješnica tvori cjevastu šupljinu u kojoj je smještena leđna moždina. Na leđne kralješke zglobno je vezano 12 pari rebara koja se u obliku luka nastavljaju prema prednjoj strani trupa gdje ih se 10 pomoću hrskavice veže na prsnu kost. Dva najdoljnja para zvršavaju slobodno. Rebra tvore prsnu šupljinu. Kralješnica nije ravna, već ima oblik slova S: u prsnom području lagano je savijena unatrag, a odmah ispod, u slabinskom području, lagano je savijena prema naprijed.

Kostur udova vezan je na kostur trupa: kosti ruke povezane su s trupom preko ramena kojeg čine ključna kost i lopatica, a kosti noge vezane su na trup pomoću zdjelice. Ruku čine nadlaktična kost, lakatna i palčana kost te kosti šake. Šaku čini mnogo manjih kostiju, koje također oblikuju prste. Zglob koji povezuje nadlaktičnu kost s lakatnom i palčanom naziva se lakatni zglob, a zglob između nadlaktične kosti i lopatice naziva se rame. Nogu čine bedrena kost, najveća kost ljudskog tijela, goljenica i lisna kost te kosti stopala. Stopalo čini mnogo manjih kostiju koje također oblikuju i prste. Zglob između bedrene kosti i zdjeličnih kostiju naziva se kuk, a zglob koji povezuje bedrenu kost s lisnom i goljeničnom kosti naziva se zglob koljena.

Kosti daju potporu čitavom tijelu, a po svojoj su građi vrlo otporne na savijanje, uvrtanje i pritisak. 65% njihove mase čine mineralne soli kalcija i fosfora, 25% čine bjelančevine, a 10% voda. Prema obliku kosti dijelimo na duge, npr. kosti nadlaktice i podlaktice, kratke, npr. kosti šake i kralješci te plosnate, npr. kosti lubanje.

Promatranjem duge kosti uočavamo njen oblik: na završecima je zadebljala, dok je u središnjem, izduženom dijelu tanja. Zadebljali krajevi prekriveni su zaštitnom hrskavicom, a središnji dio obložen je pokosnicom, koja omogućuje rast kosti u širinu. Ispod nje se nalazi čvrsta koštana tvar koja u središtu tvori šupljinu, a prema krajevima poprima spužvastu građu. Središnja šupljina i prostori unutar spužvastog dijela ispunjeni su koštanom srži koja, između ostalog, proizvodi krvne stanice. Čvrsta koštana tvar građena je od koštanih stanica koje imaju brojne nastavke pomoću kojih su međusobno povezane. Koštane stanice raspoređene su tako da okružuju brojne kanaliće kojima prolaze krvne žile i živci.


Bolesti i poremećaji kostiju i zglobova

Nepravilnim držanjem tijela, koje je često uzrokovano nedostatkom fizičke aktivnosti i slabošću mišića, može nastati iskrivljenje kralješnice koje se kasnije vrlo teško ispravlja. Spuštena stopala nastaju poremećajem u položaju kostiju stopala, što može biti uzrokovano nepravilnom obućom u djetinjstvu, dugotrajnim stajanjem ili oslabljenim mišićima stopala. Taj poremećaj može imati ozbiljne posljedice te ga je potrebno ispravljati. Rahitis je poremećaj metabolizma kalcija i fosfora pri kojem dolazi do nedovoljnog odlaganja mineralnih soli u koštano tkivo organizma u rastu. U dječjoj dobi rahitis može nastati zbog nedostatka D-vitamina, nedovoljnog izlaganja svjetlu i nedostatnog unosa kalcija. Rahitis se najprije očituje općim simptomima kao što je loše raspoloženje, razdražljivost i plačljivost te pojačano znojenje pri hranjenju i za vrijeme spavanja. Ostali znakovi su: manjak kalcija u krvi, deformacije kostura: ˝O˝ noge, ˝X˝ noge, asimetrična lubanja, deformacije zdjelice, zubi i prsnog koša, sklonost lomovima kostiju i mlohavost mišića.

Uslijed prevelikog pritiska, kost može puknuti. Prijelom može biti untarnji, zatvoreni, a ako kost probije mišićno tkivo i kožu, nastaje vanjski, otvoreni prijelom. Slomljena kost mora se postaviti u pravilan položaj i učvrstiti kako bi mogla opet srasti.