Krv

Krv je tekuće tkivo od životne važnosti za sve stanice, tkiva i organe u tijelu. Ova složena tekućina sadrži hranjive tvari, kisik i tvari potrebne za popravak oštećenih stanica i rast novih, pomaže razgradnju i uklanjanje odumrlih stanica, otpadnih i štetnih tvari te uzročnika bolesti. Ona sudjeluje u održavanju stalne temperature tijela i prenosi hormone. Tijelo odraslog muškarca prosječne težine 70 kg sadrži oko 5 L krvi, dok tijelo djeteta od 35 kg sadrži oko 2,5 L krvi.

Krv većim dijelom nastaje u koštanoj srži, a samo neki sastojci dolaze iz limfnog sustava. Četiri glavna sastojka krvi su krvna plazma, crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i krvne pločice.

Krvna plazma je svijetlo žućkasta prozirna tekućina koja čini 55-65% volumena krvi i u kojoj se nalaze krvne stanice. Sastoji se od 90% vode i 10% otopljenih tvari, uglavnom soli i bjelančevina. Neke od tih bjelančevina sudjeluju u održavanju stalnog volumena i pritiska krvi, neke pomažu u zaštiti organizma od uzročnika različitih bolesti, a neke sudjeluju u zgrušavanju krvi kod ozljeda. Kada se iz krvne plazme izdvoje bjelančevine odgovorne za zgrušavanje, ostaje vodenasta tekućina tzv. serum.

Crvene krvne stanice ili eritrociti čine više od 99% ukupnog volumena krvnih stanica te obavljaju vrlo bitnu ulogu u tijelu: prenose kisik iz pluća u sve dijelove tijela. Kisik se u eritrocitima veže na bjelančevinu hemoglobin koja sadrži željezo i koja krvi daje crvenu boju. Eritrociti predaju kisik stanicama čitavog tijela, a na sebe vežu štetni ugljikov dioksid nastao u stanicama. U 1 mm3 krvi odraslog čovjeka nalazi se prosječno 5 milijuna eritrocita. Oni nastaju u koštanoj srži, a prije ulaska u krv gube jezgru zbog čega nemaju sposobnost dijeljenja.

Bijele krvne stanice ili leukociti imaju jezgru i u prosjeku su veće od eritrocita, ali ih je u 1 mm3 krvi svega 6 do 8 tisuća. One imaju ulogu zaštite organizma od uzročnika različitih bolesti i uklanjanja odumrlih ili oštećenih stanica. Limfociti su vrsta leukocita koja proizvodi bjelančevine, tzv. protutijela koja direktno uništavaju mikroorganizme te istovremeno "pamte" informacije o uzročnicima nekih od bolesti koje smo već preboljeli ili protiv kojih smo se cijepili što nam omogućuje brzu obranu kad ponovno dođemo u dodir s istim uzročnicima. Druga vrsta leukocita, tzv. granulociti, imaju sposobnost "proždiranja" različitih vrsta zaraznih čestica s kojima dođu u dodir. Leukociti nastaju u koštanoj srži, nakon čega limfociti dozrijevaju u limfnim čvorovima i slezeni.

Trombociti ili krvne pločice su dijelovi stanica koji u dodiru s ozlijeđenim tkivom ili zrakom izazivaju grušanje krvi. Nastaju u koštanoj srži, a u 1 mm3 krvi ima ih oko 150 do 400 tisuća. Oni reagiraju s nekim bjelančevinama iz plazme koje tada iz tekućeg oblika prelaze u oblik niti koje se slijepe i na koje se vežu drugi trombociti. Tako nastaje krvni ugrušak koji zaustavlja krvarenje iz ozlijeđene krvne žile.

Eritrociti imaju na staničnoj membrani bjelančevine koje se po sličnosti svrstavaju skupinu A ili B. Eritrociti u krvi jednog čovjeka mogu nositi samo jednu vrstu bjelančevina, obje vrste ili niti jednu pa ljudi prema tome pripadaju jednoj od 4 krvne grupe: A (nose bjelančevinu A), B (nose bjelančevinu B), 0 (nula, ne nose niti jednu bjelančevinu) i AB (nose bjelančevinu A i B). Svaka krvna grupa posjeduje protutijela protiv bjelančevine suprotne krvne grupe, zbog čega je prilikom transfuzije, odnosno unošenja krvi u tijelo osobe koja krvari, potrebno paziti da primatelj dobije krv svoje krvne grupe ili krvne grupe 0 jer u protivnom dolazi do sljepljivanja stanica i zgrušavanja krvi, što može uzrokovati smrt. Samo čovjek krvne grupe AB može primiti krv bilo koje krvne grupe pa ga zovemo univerzalni primateljem. Čovjek krvne grupe 0 može primiti samo krv grupe 0, no isotvremeno može dati krv osobi bilo koje krvne grupe pa ga zovemo univerzalnim davateljem. Postoji i Rh sustav krvnih grupa prema kojem se određuje Rh faktor krvi koji može biti pozitivan (Rh+) ili negativan (Rh-).


Bolesti krvi

Slabokrvnost ili anemija nastaje smanjenim brojem crvenih krvnih zrnaca - eritrocita ili količinom hemoglobina, koji mogu biti uzrokovani gubitkom krvi, oslabljenom proizvodnjom krvnih stanica, njihovom pojačanom razgradnjom, nedostatkom željeza ili kombinacijom svih poremećaja. Kod takvih stanja je onemogućeno normalno vezanje kisika na eritrocite u plućima pa je anemija udružena s pojavom slabosti, vrtoglavice, glavobolje, zujanja u ušima i bljeskovima pred očima. Gubitak menstruacije, probavne smetnje i žutica mogu se također pojaviti. Anemija se liječi uzimanjem preparata koji sadrže željezo. Leukemija je rak krvi koji se očituje prekomjernim stvaranjem i otpuštanjem nezrelih leukocita iz koštane srži u krv. Stanice se množe brzo i zamjenjuju normalne stanice. Dolazi do propadanja koštane srži, osjetljivosti na krvarenje i infekcije zbog toga što je smanjen broj normalnih krvnih stanica, nakupljanja nezrelih stanica u limfnim tkivima što uzrokuje njihovo oticanje. Nezreli leukociti mogu istisnuti druge krvne stanice u krvi i koštanoj srži. Ukoliko koštana srž ne može proizvesti dovoljno crvenih krvnih stanica koje bi prenosile kisik, može doći do razvoja anemije. Vrlo često koštana srž ne može proizvesti dovoljno krvnih pločica/trombocita kako bi se krv normalno zgrušavala, te može puno lakše doći do krvarenja i/ili nastanka modrica. Maligni limfociti također mogu prodrijeti u druge organe, kralježničnu moždinu i mozak.

Tromboza je bolest prekomjernog stvaranja krvnih ugrušaka zbog promjena na unutarnjoj strani krvnih žila. Ako nastali ugrušak prekine protok krvi u žili koja dovodi kisik nekom od važnih organa u tijelu, može nastupiti i smrt.

Krv koja se koristi za transfuziju ispituje se prije upotrebe jer se krvlju prenose opasne bolesti poput AIDS-a, hepatitisa B i C i dr.