Povratak na popis lekcija - biologija 8
Osjetilo mirisa pomaže nam razlikovati ugodne i neugodne ili opasne tvari u našoj okolini, posebno u hrani i piću.
Miris primamo osjetilnim njušnim stanicama smještenim u sluznici gornje strane nosne šupljine. Njušne stanice su živčane stanice čiji se dendriti pružaju u nosnu šupljinu granajući se u brojne nastavke poput dlačica, dok se akson na suprotnoj strani spaja na živčana vlakna njušnog živca. Dlačice registriraju prisutnost molekule neke tvari u udahutom zraku i stvaraju živčani impuls koji se preko aksona njušne stanice prenosi na vlakna njušnog živca i dalje do središta za njuh u velikom mozgu.
Osjetilo okusa pomaže nam odrediti kvalitetu hrane. Okusne osjetilne stanice smještene su s gornje strane jezika i grupirane u tzv. okusne pupoljke koji su u obliku nakupina smješteni na okusnim bradavicama koje gornju stranu jezika čine hrapavom.
Četiri vrste okusnih bradavica, smještene u određenim okusnim područjima jezika, omogućuju nam razlikovanje osnovnih okusa: slatkog, gorkog, kiselog i slanog. Tvari otopljene u slini podražuju okusne stanice u okusnim pupoljcima koje podražaje pretvaraju u živčane impulse. Oni se putem živčanih vlakana okusnog živca prenose do središta za okus u velikom mozgu gdje se oblikuje osjet okusa.
Konačan okus različitih vrsta hrane određujemo zajedničkim djelovanjem osjetila mirisa i okusa.
Osjetila boli, opipa, hladnoće i topline smještena su u koži pa ih zovemo kožnim osjetilima.
Osjetilo dodira jedino je kožno osjetilo koje ima posebna osjetilna tjelešca, rapoređena posvuda u koži, najgušće na vrhovima prstiju, usnama i vrhu jezika, a najrjeđe na leđima. Osjetila boli, topline i hladnoće građena su od fino razgranatih završetaka dendrita različitih osjetilnih neurona koji se nalaze posvuda u koži.
Miris primamo osjetilnim njušnim stanicama smještenim u sluznici gornje strane nosne šupljine. Njušne stanice su živčane stanice čiji se dendriti pružaju u nosnu šupljinu granajući se u brojne nastavke poput dlačica, dok se akson na suprotnoj strani spaja na živčana vlakna njušnog živca. Dlačice registriraju prisutnost molekule neke tvari u udahutom zraku i stvaraju živčani impuls koji se preko aksona njušne stanice prenosi na vlakna njušnog živca i dalje do središta za njuh u velikom mozgu.
Osjetilo okusa pomaže nam odrediti kvalitetu hrane. Okusne osjetilne stanice smještene su s gornje strane jezika i grupirane u tzv. okusne pupoljke koji su u obliku nakupina smješteni na okusnim bradavicama koje gornju stranu jezika čine hrapavom.
Četiri vrste okusnih bradavica, smještene u određenim okusnim područjima jezika, omogućuju nam razlikovanje osnovnih okusa: slatkog, gorkog, kiselog i slanog. Tvari otopljene u slini podražuju okusne stanice u okusnim pupoljcima koje podražaje pretvaraju u živčane impulse. Oni se putem živčanih vlakana okusnog živca prenose do središta za okus u velikom mozgu gdje se oblikuje osjet okusa.
Konačan okus različitih vrsta hrane određujemo zajedničkim djelovanjem osjetila mirisa i okusa.
Osjetila boli, opipa, hladnoće i topline smještena su u koži pa ih zovemo kožnim osjetilima.
Osjetilo dodira jedino je kožno osjetilo koje ima posebna osjetilna tjelešca, rapoređena posvuda u koži, najgušće na vrhovima prstiju, usnama i vrhu jezika, a najrjeđe na leđima. Osjetila boli, topline i hladnoće građena su od fino razgranatih završetaka dendrita različitih osjetilnih neurona koji se nalaze posvuda u koži.
- osjetilo mirisa: njušne stanice - njušni živac - središte za njuh u velikom mozgu
- njušne stanice - nastavci poput dlačica u nosnoj šupljini
- osjetilo okusa: okusne stanice - okusni pupoljci - okusne bradavice
- 4 osnovna okusa: slatko, gorko, kiselo i slano
- okusne stanice - okusni živac - središte za okus u velikom mozgu
- osjetila boli, opipa, hladnoće i topline - kožna osjetila
- osjetilo dodira - osjetilna tjelešca u koži
- osjetila boli, topline i hladnoće - završeci osjetilnih neurona u koži