Povratak na popis lekcija - biologija 8
Ovisnost je psihička i fizička bolesna priviknutost na određene tvari.
Ukoliko se ovisniku uskrati sredstvo ovisnosti on zapada u krizu ustezanja ili apstinencijsku krizu koja se očituje drhtanjem, znojenjem, ubrzanim disanjem, grčenjem te depresijom i poremećajem svijesti.
Nikotin, alkohol i droge su tvari koje narušavaju ljudsko zdravlje izazivajući velika oštećenja organa te uzrokuju ovisnost.
U Hrvatskoj je zakonom zabranjena prodaja duhanskih proizvoda i alkoholnih pića maloljetnim osobama, dok je prodaja i uzimanje droga zabranjeno svim uzrastima.
Nikotinizam je ovisnost o nikotinu, jednom od sastojaka duhanskog dima. Izgaranjem duhana nastaje niz štetnih spojeva koje udiše pušač (aktivno pušenje), ali i osobe u njegovoj blizini (pasivno pušenje).
Uz nikotin najštetnije djelovanje imaju katran, koji izaziva pojavu raka i ugljikov monoksid koji se veže za eritrocite umjesto kisika te tako smanjuje opskrbu stanica kisikom. Pluća, mozak, srce i krvne žile su organi koji najviše stradaju u ovoj ovisnosti. Najčešći uzrok raka pluća je duhanski dim.
Alkoholizam je ovisnost o alkoholnim pićima, točnije o alkoholu etanolu koji je njihov sastavni dio. Kronični alkoholičari imaju teška oštećenja mozga, jetre (ciroza jetre), probavnog kanala i krvožilnog sustava. Pri unosu veće količine alkohola u organizam dolazi do poremećaja ravnoteže, nekoordiniranih kretnji, nesuvislog govora i mišljenja te smanjenja oštrine vida. Stoga su alkoholizirane osobe opasni sudionici u prometu.
U Hrvatskoj je zakonom zabranjeno upravljanje vozilima osobama koje su pile alkohol. Alkoholičari psihički, a često i fizički, zlostavljaju svoju obitelj. Život s takvom osobom vrlo je težak i nepredvidiv.
Narkomanija je ovisnost o opojnim drogama. Marihuana, hašiš, opijum, morfij, heroin, kokain, ecstazy i LSD samo su neke od danas poznatih i vrlo raširenih droga. Djeluju razorno na živčani sustav.
Droge koje se puše, snifaju ili ušmrkavaju znatno oštećuju dišni sustav.
Ubrizgavanje droga iglama u krv može biti uzrokom širenja zaraza bolesti koje se prenose krvlju, npr. AIDS-a, hepatitisa, ako više narkomana koristi istu iglu.
Uzimanje droga mijenja čovjekovo ponašanje. Neke djeluju opuštajuće, dok druge izazivaju euforiju. Neke izazivaju halucinacije ili promjene raspoloženja. Prevelike doze ili predoziranje nerijetko uzrokuju smrt.
Narkomanima smatramo i osobe koje zloupotrebljavaju lijekove te postaju ovisne o njima. Odvikavanje od droga je dugotrajan i težak proces koji će uspjeti jedino ako narkoman to želi.
Ukoliko se ovisniku uskrati sredstvo ovisnosti on zapada u krizu ustezanja ili apstinencijsku krizu koja se očituje drhtanjem, znojenjem, ubrzanim disanjem, grčenjem te depresijom i poremećajem svijesti.
Nikotin, alkohol i droge su tvari koje narušavaju ljudsko zdravlje izazivajući velika oštećenja organa te uzrokuju ovisnost.
U Hrvatskoj je zakonom zabranjena prodaja duhanskih proizvoda i alkoholnih pića maloljetnim osobama, dok je prodaja i uzimanje droga zabranjeno svim uzrastima.
Nikotinizam je ovisnost o nikotinu, jednom od sastojaka duhanskog dima. Izgaranjem duhana nastaje niz štetnih spojeva koje udiše pušač (aktivno pušenje), ali i osobe u njegovoj blizini (pasivno pušenje).
Uz nikotin najštetnije djelovanje imaju katran, koji izaziva pojavu raka i ugljikov monoksid koji se veže za eritrocite umjesto kisika te tako smanjuje opskrbu stanica kisikom. Pluća, mozak, srce i krvne žile su organi koji najviše stradaju u ovoj ovisnosti. Najčešći uzrok raka pluća je duhanski dim.
Alkoholizam je ovisnost o alkoholnim pićima, točnije o alkoholu etanolu koji je njihov sastavni dio. Kronični alkoholičari imaju teška oštećenja mozga, jetre (ciroza jetre), probavnog kanala i krvožilnog sustava. Pri unosu veće količine alkohola u organizam dolazi do poremećaja ravnoteže, nekoordiniranih kretnji, nesuvislog govora i mišljenja te smanjenja oštrine vida. Stoga su alkoholizirane osobe opasni sudionici u prometu.
U Hrvatskoj je zakonom zabranjeno upravljanje vozilima osobama koje su pile alkohol. Alkoholičari psihički, a često i fizički, zlostavljaju svoju obitelj. Život s takvom osobom vrlo je težak i nepredvidiv.
Narkomanija je ovisnost o opojnim drogama. Marihuana, hašiš, opijum, morfij, heroin, kokain, ecstazy i LSD samo su neke od danas poznatih i vrlo raširenih droga. Djeluju razorno na živčani sustav.
Droge koje se puše, snifaju ili ušmrkavaju znatno oštećuju dišni sustav.
Ubrizgavanje droga iglama u krv može biti uzrokom širenja zaraza bolesti koje se prenose krvlju, npr. AIDS-a, hepatitisa, ako više narkomana koristi istu iglu.
Uzimanje droga mijenja čovjekovo ponašanje. Neke djeluju opuštajuće, dok druge izazivaju euforiju. Neke izazivaju halucinacije ili promjene raspoloženja. Prevelike doze ili predoziranje nerijetko uzrokuju smrt.
Narkomanima smatramo i osobe koje zloupotrebljavaju lijekove te postaju ovisne o njima. Odvikavanje od droga je dugotrajan i težak proces koji će uspjeti jedino ako narkoman to želi.
- ovisnost - bolesna fizička i psihička priviknutost na određene tvari
- kriza ustezanja
- nikotinizam
- aktivno pušenje
- pasivno pušenje
- aloholizam
- narkomanija