Povratak na popis lekcija - biologija 8
Prema općoj građi tijela čovjek pripada skupini kralješnjaka, a prema posebnim obliježjima kao što su stalna tjelesna temperatura, način razmnožavanja, prehrana mladih mlijekom i dr., pripada skupini sisavaca.
Zajedno s čovjekolikim majmunima pripada u red primata (najrazvijenija skupina sisavaca), unutar kojeg se, zajedno sa svojim čovjekolikim precima, svrstava u porodicu hominida ili čovjeka.
Čovjek i čovjekoliki majmuni u dalekoj su prošlosti imali zajedničkog pretka, a istraživanja pokazuju da se razvoj čovjeka odvojio od zajedničkog pretka prije otprilike 7,5 milijuna godina. Pri tom je prekretnica bio prijelaz sa života u krošnjama na život u savanama (zajednica trave s niskim drvećem) i stepama (zajednica trave) koji je bio praćen prelaskom na dvonožno, uspravno kretanje. To je omogućilo čovjeku znatniju upotrebu ruku pri skupljanju hrane, a kasnije i za izradu oruđa i oružja te sporazumijevanje pokretima.
Čovjekovi su preci živjeli u skupinama što im je omogućilo lakše pronalaženje hrane i skloništa, brigu za potomke i razvoj govora.
Nisu pronađeni fosilni ostaci čovjekovog pretka koji se odvojio od zajedničkog pretka svih primata. Najstariji pronađeni fosilni nalazi pripadaju predčovjeku koji je živio prije 4 do 1 milijun godina u području istočne Afrike.
Predčovjek ili Australopithecus bio je visok 1 do 1,5 m, volumen lubanje bio je oko 500 cm³ i služio se kamenom i toljagom kao oruđem. Danas se smatra da su se čovjekovi preci odvojili od predčovjeka, koji nije neposredan čovjekov predak.
Pračovjek, Homo habilis, predak je uspravnog čovjeka.
Uspravni čovjek, Homo erectus, živio je prije 1.5 milijun do otprilike 300.000 godina. Izrađivao je oruđe, gradio jednostavne nastambe i sporazumijevao se pokretima.
Od uspravnog čovjeka razvio se pravi čovjek, Homo sapiens.
Jedan ogranak pravog čovjeka, neandertalac ili Homo sapiens neanderthalensis, živio je u Europi i Aziji prije 400.000 do 40.000 godina. Volumen lubanje bio im je oko 1600 cm³. Živjeli su u spiljama i zemunicama, koristili oruđa i vatru i imali obredne rituale. Najznačajnije nalazište neandertalca u svijetu nalazi se u Hušnjakovu kraj Krapine, a pronašao ga je naš znanstvenik Dragutin Gorjanović Kramberger.
Drugi ogranak pravog čovjeka je suvremeni čovjek, Homo sapiens sapiens. Smatra se da je nastao prije otprilike 150.000 godina u Africi, a prije otprilike 100.000 godina rasprostranio se po drugim dijelovima svijeta. Osim oruđem i oružjem, nalazišta suvremenog čovjeka otkrivaju i prve tragove umjetnosti. Današnji čovjek pripadna suvremenom čovjeku kojeg karakterizira lubanja volumena oko 1450 cm³, potpuno uspravan hod, prsti na rukama omogućuju fino rukovanje predmetima, izrada različitih oruđa i alata, sposobnost govornog, likovnog i glazbenog izražavanja, sposobnost pamćenja, zaključivanja i predviđanja, društveno ponašanje, svijest o sebi, prilagođavanje okoliša vlastitim potrebama i mnoga druga jedinstvena obilježja.
Zajedno s čovjekolikim majmunima pripada u red primata (najrazvijenija skupina sisavaca), unutar kojeg se, zajedno sa svojim čovjekolikim precima, svrstava u porodicu hominida ili čovjeka.
Čovjek i čovjekoliki majmuni u dalekoj su prošlosti imali zajedničkog pretka, a istraživanja pokazuju da se razvoj čovjeka odvojio od zajedničkog pretka prije otprilike 7,5 milijuna godina. Pri tom je prekretnica bio prijelaz sa života u krošnjama na život u savanama (zajednica trave s niskim drvećem) i stepama (zajednica trave) koji je bio praćen prelaskom na dvonožno, uspravno kretanje. To je omogućilo čovjeku znatniju upotrebu ruku pri skupljanju hrane, a kasnije i za izradu oruđa i oružja te sporazumijevanje pokretima.
Čovjekovi su preci živjeli u skupinama što im je omogućilo lakše pronalaženje hrane i skloništa, brigu za potomke i razvoj govora.
Nisu pronađeni fosilni ostaci čovjekovog pretka koji se odvojio od zajedničkog pretka svih primata. Najstariji pronađeni fosilni nalazi pripadaju predčovjeku koji je živio prije 4 do 1 milijun godina u području istočne Afrike.
Predčovjek ili Australopithecus bio je visok 1 do 1,5 m, volumen lubanje bio je oko 500 cm³ i služio se kamenom i toljagom kao oruđem. Danas se smatra da su se čovjekovi preci odvojili od predčovjeka, koji nije neposredan čovjekov predak.
Pračovjek, Homo habilis, predak je uspravnog čovjeka.
Uspravni čovjek, Homo erectus, živio je prije 1.5 milijun do otprilike 300.000 godina. Izrađivao je oruđe, gradio jednostavne nastambe i sporazumijevao se pokretima.
Od uspravnog čovjeka razvio se pravi čovjek, Homo sapiens.
Jedan ogranak pravog čovjeka, neandertalac ili Homo sapiens neanderthalensis, živio je u Europi i Aziji prije 400.000 do 40.000 godina. Volumen lubanje bio im je oko 1600 cm³. Živjeli su u spiljama i zemunicama, koristili oruđa i vatru i imali obredne rituale. Najznačajnije nalazište neandertalca u svijetu nalazi se u Hušnjakovu kraj Krapine, a pronašao ga je naš znanstvenik Dragutin Gorjanović Kramberger.
Drugi ogranak pravog čovjeka je suvremeni čovjek, Homo sapiens sapiens. Smatra se da je nastao prije otprilike 150.000 godina u Africi, a prije otprilike 100.000 godina rasprostranio se po drugim dijelovima svijeta. Osim oruđem i oružjem, nalazišta suvremenog čovjeka otkrivaju i prve tragove umjetnosti. Današnji čovjek pripadna suvremenom čovjeku kojeg karakterizira lubanja volumena oko 1450 cm³, potpuno uspravan hod, prsti na rukama omogućuju fino rukovanje predmetima, izrada različitih oruđa i alata, sposobnost govornog, likovnog i glazbenog izražavanja, sposobnost pamćenja, zaključivanja i predviđanja, društveno ponašanje, svijest o sebi, prilagođavanje okoliša vlastitim potrebama i mnoga druga jedinstvena obilježja.
- predčovjek ili Australopithecus
- pračovjek ili Homo habilis
- uspravni čovjek ili Homo erectus
- pravi čovjek: neandertalac ili Homo sapiens neanderthalensis i suvremeni čovjek ili Homo sapiens sapiens