Povratak na popis lekcija - biologija 8
U prirodi postoje dvije vrste razmnožavanja: nespolno i spolno.
Nespolni su načini razmnožavanja jednostavna dioba (npr. papučica), pupanje (npr. hidra), razmnožavanje sporama (npr. gljive), vegetativno razmnožavanje biljaka (npr. vriježe kod jagoda, cijepljenje, razmnožavanje pomoću lista, dijela korijena i sl.). Nespolnim razmnožavanjem potomci nastaju od jednog roditelja od kojeg nasljeđuju identičan nasljedni materijal. Takve organizme zovemo klonovi, a razlike među njima posljedica su različitih utjecaja iz okoliša. U spolnom načinu razmnožavanja sudjeluju dva roditelja: muški i ženski. Svaka spolna stanica roditeljskog organizma nosi u sebi jednistvenu kombinaciju nasljednih informacija. Spajanjem muške i ženske spolne stanice nastaje oplođena jajna stanica, zigota, iz koje se razvija organizam jedinstvene kombinacije naslijeđenih osobina po kojima je različit od svojih roditelja i od svih ostalih organizama iste vrste.
Nasljedne osobine svakog organizma prenose se na potomstvo putem deoksiribonukleinske kiseline (DNA), smještene u jezgri svake stanice. Molekule DNA se neposredno prije dijeljenja (diobe) stanice namataju na molekule bjelančevina i tako postaju vidljive u obliku tjelešaca koje nazivamo kromosomimi.
Po broju kromosoma u ljudskom tijelu razlikujemo dvije vrste stanica: tjelesne i spolne. Svaka stanica ljudskog tijela sadrži 46 kromosoma. Po dva kromosoma su oblikom i veličinom ista te nose nasljednu uputu za iste osobine pa čine kromosomski par: jedan član para naslijeđen je od oca, a drugi od majke. Dijeljenje odnosno dioba tjelesnih stanica naziva se mitoza, a njome iz jedne stanice majke nastaju dvije potpuno jednake staice kćeri s istim brojem kromosoma.
Od ukupno 23 para kromosoma, 22 para nazivamo tjelesnim kromosomima, a jedan je par poseban po tome što određuje spol organizma. Njega čine tzv. spolni kromosomi. Postoje dvije vrste spolnih kromosoma koji se međusobno razlikuju veličinom i oblikom te ih označavamo s X i Y. Kod žena, tjelesne stanice sadrže par spolnih kromosoma sastavljen od dva X kromosoma, dok kod muškaraca taj par čine X i Y kromosom. Tijekom mejoze, odnosno diobe u kojoj nastaju spolne stanice, parovi kromosoma se razdvajaju pa svaka novonastala spolna stanica dobiva 22 tjelesna i jedan spolni kromosom. Jajna stanica sadržava 22 tjelesna kromosoma i jedan X spolni kromosom. Spermiji također sadržavaju 22 tjelesna kromosoma i jedan spolni: polovica spermija dobiva X, a polovica Y kromosom. Ukoliko se, tijekom oplodnje, s jezgrom jajne stanice spoji jezgra spermija koja sadrži X kromosom, novonastala oplođena jajna stanica imat će XX kromosomski par, čime nastaje potomak ženskog spola. Ukoliko se pak s jezgrom jajne stanice spoji jezgra spermija koja sadrži Y kromosom, nastat će XY kromosomski par, odnosno potomak muškog spola.
Nespolni su načini razmnožavanja jednostavna dioba (npr. papučica), pupanje (npr. hidra), razmnožavanje sporama (npr. gljive), vegetativno razmnožavanje biljaka (npr. vriježe kod jagoda, cijepljenje, razmnožavanje pomoću lista, dijela korijena i sl.). Nespolnim razmnožavanjem potomci nastaju od jednog roditelja od kojeg nasljeđuju identičan nasljedni materijal. Takve organizme zovemo klonovi, a razlike među njima posljedica su različitih utjecaja iz okoliša. U spolnom načinu razmnožavanja sudjeluju dva roditelja: muški i ženski. Svaka spolna stanica roditeljskog organizma nosi u sebi jednistvenu kombinaciju nasljednih informacija. Spajanjem muške i ženske spolne stanice nastaje oplođena jajna stanica, zigota, iz koje se razvija organizam jedinstvene kombinacije naslijeđenih osobina po kojima je različit od svojih roditelja i od svih ostalih organizama iste vrste.
Nasljedne osobine svakog organizma prenose se na potomstvo putem deoksiribonukleinske kiseline (DNA), smještene u jezgri svake stanice. Molekule DNA se neposredno prije dijeljenja (diobe) stanice namataju na molekule bjelančevina i tako postaju vidljive u obliku tjelešaca koje nazivamo kromosomimi.
Po broju kromosoma u ljudskom tijelu razlikujemo dvije vrste stanica: tjelesne i spolne. Svaka stanica ljudskog tijela sadrži 46 kromosoma. Po dva kromosoma su oblikom i veličinom ista te nose nasljednu uputu za iste osobine pa čine kromosomski par: jedan član para naslijeđen je od oca, a drugi od majke. Dijeljenje odnosno dioba tjelesnih stanica naziva se mitoza, a njome iz jedne stanice majke nastaju dvije potpuno jednake staice kćeri s istim brojem kromosoma.
Od ukupno 23 para kromosoma, 22 para nazivamo tjelesnim kromosomima, a jedan je par poseban po tome što određuje spol organizma. Njega čine tzv. spolni kromosomi. Postoje dvije vrste spolnih kromosoma koji se međusobno razlikuju veličinom i oblikom te ih označavamo s X i Y. Kod žena, tjelesne stanice sadrže par spolnih kromosoma sastavljen od dva X kromosoma, dok kod muškaraca taj par čine X i Y kromosom. Tijekom mejoze, odnosno diobe u kojoj nastaju spolne stanice, parovi kromosoma se razdvajaju pa svaka novonastala spolna stanica dobiva 22 tjelesna i jedan spolni kromosom. Jajna stanica sadržava 22 tjelesna kromosoma i jedan X spolni kromosom. Spermiji također sadržavaju 22 tjelesna kromosoma i jedan spolni: polovica spermija dobiva X, a polovica Y kromosom. Ukoliko se, tijekom oplodnje, s jezgrom jajne stanice spoji jezgra spermija koja sadrži X kromosom, novonastala oplođena jajna stanica imat će XX kromosomski par, čime nastaje potomak ženskog spola. Ukoliko se pak s jezgrom jajne stanice spoji jezgra spermija koja sadrži Y kromosom, nastat će XY kromosomski par, odnosno potomak muškog spola.
- srodnost
- raznolikost
- nespolno razmnožavanje: klonovi
- spolno razmnožavanje: raznolikost organizama
- nasljedne osobine: geni
- 46 kromosoma u tjelesnim stanicama = 23 para
- spolni kromosomi: X i Y
- žene: XX par
- muškarci: XY par
- jajna stanica: 22+X
- spermij: 22+X ili 22+Y
- oplodnja: (22+X) + (22+X)= 44+XX (ženski potomak); (22+X) + (22+Y)= 44+XY (muški potomak)