Srce, krvne žile i limfa

Srce je organ veličine stisnute šake, građen od posebne vrste poprečno-prugastog, tzv. srčanog mišićnog tkiva i obavijen zaštitnom opnom, osrčjem. Smješteno je u prsnoj šupljini. Ono radi kao pumpa koja ritmičkim stezanjem i opuštanjem potiskuje krv u krvne žile.

Mišićnom pregradom srce je podijeljeno na desnu i lijevu polovicu od kojih svaka ima dvije komore: pretklijetku i klijetku. Kad je srčani mišić opušten, krv iz vena ulazi u pretklijetke. One se stežu i potiskuju krv u opuštene klijetke, koje se zatim stežu i potiskuju krv u arterije.

Na mjestu gdje se vene spajaju s pretklijetkama, između pretklijetki i klijetki te između klijetki i arterija, nalaze se pregrade, tzv. zalisci, koji sprječavaju vraćanje krvi. Radom srca upravlja područje građeno od posebnog tkiva, smješteno u desnoj pretklijetki, koje stvaranjem impulsa potiče srce na ritmičko stezanje. Ubrzavanje i usporavanje srčanog ritma pod kontrolom je vegetativnog živčanog sustava. Za vrijeme mirovanja, srce odrasle osobe steže se i opušta 60-80 puta u minuti. Kod tjelesnih napora taj se broj znatno povećava.

Arterije su krvne žile koje odvode krv iz srca prema svim dijelovima tijela. Njihove su stijenke građene od glatkog mišićnog tkiva, vrlo su čvrste i elastične kako bi podnijele velik pritisak pod kojim krv izlazi iz srca.

Pritisak krvi (krvni tlak) u arterijama se s udaljavanjem od srca sve više smanjuje.

Aorta, glavna arterija koja izlazi iz srca, grana se u brojne arterije koje odvode krv prema svim dijelovima tijela.
One se pak granaju u sve tanje i tanje ogranke, sve do najtanjih krvnih žila koje nazivamo kapilare. U njima je pritisak krvi već prilično nizak, pa je moguće da njihova stijenka bude građena od samo jednog sloja stanica što omogućuje izmjenu tvari između krvi i stanica u okolnom tkivu. Kisik i hranjive tvari izlaze iz kapilara u okolno područje, a u kapilare ulaze ugljikov dioksid i druge otpadne tvari.
Kapilare se spajaju u sve deblje žilice i žile koje nazivamo vene, a one vode krv natrag prema srcu. Budući je tlak krvi u venama nizak, njihove su stijenke tanje i nisu tako elastične kao kod artetija. Kretanje krvi prema srcu kroz vene pomažu svojim stezanjem okolni mišići, a unutar glavnih vena nalaze se zalisci koji sprječavanju vraćanje krvi.

Krv se u našem tijelu kreće dvama glavnim tokovima: velikim i malim optokom krvi.

Veliki optok krvi počinje u lijevoj klijetki koja istiskuje krv bogatu kisikom, tzv. arterijsku krv, u aortu. Ona se grana u arterije koje odvode krv prema svim dijelovima tijela, uključujući i ogranke koji dovode krv prema samom srcu. Arterije se u organima i tkivima granaju u kapilare gdje krv, zbog primanja ugljikovog dioksida i ostalih otpadnih tvari postaje zagasito crvene boje, pa je nazivamo venska krv. Kapilare prelaze u sve deblje vene koje vraćaju krv prema srcu. Glavne vene ulijevaju se u desnu pretklijetku, čime završava veliki optok krvi.

Mali optok krvi počinje u desnoj klijetki. Ona potiskuje vensku krv u plućnu arteriju koja se u plućima grana u vrlo gustu mrežu kapilara koje oblažu plućne mjehuriće. Preko stijenke plućnih kapilara, ugljikov dioksid izlazi iz krvi u pluća, a kisik iz pluća ulazi u krv. Krv tada postaje svijetlocrvene boje pa je nazivamo arterijska krv. Kapilare se spajaju u sve deblje vene, a plućne vene vraćaju krv prema lijevoj pretklijetki, čime se završava mali optok krvi.

Limfa je bezbojna tekućina, a nastaje istjecanjem krvne plazme, koja sadrži vrlo malo bjelančevina, iz kapilara u okolne međustanične prostore. Budući da iz tih prostora odnosi otpadne tvari poput masti, bjelančevina i dijelova odumrlih stanica, limfa se više ne vraća u krvne žile, već ulazi u posebne, tzv. limfne žile koje se skupljaju u sve deblje ogranke. Glavne limfne žile neposredno prije srca spajaju se s glavnim venama. Tok limfe u limfnim žilama omogućuje pritisak u okolnim mišićima.
Limfne žile prolaze kroz limfne čvorove koji sudjeluju u obrani organizma od bolesti, a naročito su gusti uz dišne puteve, oko crijeva i krajnika, u preponama i vratu te ispod pazuha.
U njima dozrijevaju limfociti.

U limfni sustav ubrajaju se slezena, koja čisti krv od uginulih stanica i bakterija, te prsna žijezda ili timus, smještena ispod prsne kosti i aktivna do puberteta, u kojoj dozrijevaju limfociti.


Oštećenja i bolesti krvnih žila

Ateroskleroza ili arterioskleroza je bolest koja nastaje zadebljanjem unutarnjih stijenki arterija čime one postaju krute i krhke te im se smanjuje promjer. Zadebljanja nastaju taloženjem masti, bjelančevina i različitih soli u stijenke žila, što otežava protok krvi i uzrokuje stvaranje ugrušaka, a time i začepljenje krvne žile. Smanjeni protok krvi uzrokuje oštećenja na organima koji ne dobivaju dovoljnu količinu hrane i kisika. Ukoliko dođe do začepljenja arterija koje opskrbljuju samo srce, dolazi do srčane kapi ili infarkta koji ima za posljedicu odumiranje dijela srčanog mišića, a može završiti i smrću.

Uslijed oštećenja krvnih žila nastaje krvarenje. Ukoliko se radi o velikim ozljedama, čovjek može izgubiti mnogo krvi, što može uzrokovati i smrt. Čovjeku koji krvari potrebno je hitno pružiti pomoć, a izgubljena krv mora se nadomjestiti transfuzijom.