Povratak na popis lekcija - fizika 8
Video
Znamo da atomi sadrže jednak broj protona i elektrona, te su električki neutralni. Elektroni su pokretljivi i mogu prelaziti sa tijela na tijelo ili se kretati unutar tijela. Kada atom izgubi jedan ili više elektrona postaje pozitivan i naziva se pozitivni ion, a ako primi jedan ili više elektrona postaje negativan i naziva se negativni ion.
Metali su dobri vodiči električne struje. Razlog tome je njihova kristalna građa. Pozitivni ioni pravilno su raspoređeni, a slobodni pokretljivi elektroni gibaju se između njih u svim smjerovima. Kada metal priključimo na električni izvor, pozitivni pol izvora privlači negativne elektrone i oni se svi počinju gibati od negativnog prema pozitivnom polu električnog izvora. Tada kažemo da teče električna struja. Električna struja u metalima je usmjereno gibanje slobodnih elektrona.
Pojam električne struje uveden je u prvoj polovici 19. stoljeća. Tada se još nije znalo o elektronima kao nositeljima negativnog naboja pa je dogovoreno da se za smjer električne struje uzima smjer u kome bi se gibao pozitivni naboj. Smjer električne struje upravo je suprotan. No, dogovor o smjeru električne struje i danas se poštuje i on je od pozitivnog prema negativnom polu izvora.
Električnu struju provode i elektroliti - vodene otopine soli, kiselina i lužina. Otapanjem u vodi, te se tvari razlažu na pozitivne i negativne ione. Kada se u elektrolit urone dva metalna štapića spojena na električni izvor, pozitivni ioni počinju se gibati prema negativnom štapiću, a negativni ioni prema pozitivnom štapiću. Svojim usmjerenim gibanjem pozitivni i negativni ioni čine električnu struju. Električna struja u elektrolitima je usmjereno gibanje iona.
Neki su plinovi također električni vodiči, a električna struja u plinovima je usmjereno gibanje iona i elektrona. Primjer struje iona i elektrona kroz zrak je munja. Kratkotrajna struja poteče između oblaka i tla ili oblaka međusobno, pri čemu se javlja bljesak i čuje grmljavina.
Metali su dobri vodiči električne struje. Razlog tome je njihova kristalna građa. Pozitivni ioni pravilno su raspoređeni, a slobodni pokretljivi elektroni gibaju se između njih u svim smjerovima. Kada metal priključimo na električni izvor, pozitivni pol izvora privlači negativne elektrone i oni se svi počinju gibati od negativnog prema pozitivnom polu električnog izvora. Tada kažemo da teče električna struja. Električna struja u metalima je usmjereno gibanje slobodnih elektrona.
Pojam električne struje uveden je u prvoj polovici 19. stoljeća. Tada se još nije znalo o elektronima kao nositeljima negativnog naboja pa je dogovoreno da se za smjer električne struje uzima smjer u kome bi se gibao pozitivni naboj. Smjer električne struje upravo je suprotan. No, dogovor o smjeru električne struje i danas se poštuje i on je od pozitivnog prema negativnom polu izvora.
Električnu struju provode i elektroliti - vodene otopine soli, kiselina i lužina. Otapanjem u vodi, te se tvari razlažu na pozitivne i negativne ione. Kada se u elektrolit urone dva metalna štapića spojena na električni izvor, pozitivni ioni počinju se gibati prema negativnom štapiću, a negativni ioni prema pozitivnom štapiću. Svojim usmjerenim gibanjem pozitivni i negativni ioni čine električnu struju. Električna struja u elektrolitima je usmjereno gibanje iona.
Neki su plinovi također električni vodiči, a električna struja u plinovima je usmjereno gibanje iona i elektrona. Primjer struje iona i elektrona kroz zrak je munja. Kratkotrajna struja poteče između oblaka i tla ili oblaka međusobno, pri čemu se javlja bljesak i čuje grmljavina.
- atomi s manjkom elektrona – pozitivni ioni
- atomi sa viškom elektrona – negativni ioni
- električna struja u metalima – usmjereno gibanje slobodnih elektrona
Ljeti, kada je jako vruće, često dolazi do nevremena. Tada na nebu možemo vidjeti munje i čuti grmljavinu. Zašto? Sunce zagrijava zemlju i slojeve zraka uz nju, te se oni zagrijavanjem šire i podižu u više slojeve gdje je hladnije. Tamo se vodena para kondenzira u kapljice vode i tvori oblake. Na većim visinama, gdje su temperature niže, kapljice vode se kristaliziraju i nastaje led. Između kristalića leda i zraka ili kapljica vode i zraka javlja se trenje koje prouzrokuje elektriziranje oblaka. Ako su dva oblaka naelektrizirana suprotnim nabojem, naboj prelazi s jednog oblaka na drugi i zrakom poteče jaka struja, a mi vidimo munju. Ta struja zagrijava zrak i on se naglo širi što uzrokuje grmljavinu. Električni naboj može sa oblaka prijeći i na površinu Zemlje, pri čemu munja obično udara u osamljene visoke objekte. Od munje se objekti štite gromobranom koji električni naboj putem metalne šipke odvodi u zemlju.