Povratak na popis lekcija - fizika 8
Video
Pogledamo li oko sebe, zapaziti ćemo tijela koja se gibaju - automobili na cesti, pješaci, ptice u zraku. Giba se Zemlja oko Sunca i Mjesec oko Zemlje. Zavirimo li u unutrašnjost nekog tijela, u njemu se gibaju atomi, a i elektroni u atomima.
Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo.
Crta koja spaja sve točke kojima tijelo prolazi pri gibanju naziva se putanja i prema putanji, gibanje se dijeli na pravocrtno i krivocrtno. Kod pravocrtnog gibanja putanja je pravac, a kod krivocrtnog gibanja, putanja je krivulja.
Gibajući se, tijelo prelazi određenu udaljenost koju nazivamo put. Put se označava slovom s, a osnovna mjerna jedinica za put je metar. Dio puta označava se sa Δs (delta s).
Pri gibanju, osim o putu, treba voditi računa i o vremenu. Vrijeme se označava slovom t, a osnovna mjerna jedinica je sekunda. Vrijeme između dva trenutka naziva se vremenski interval i označava se sa Δt (delta t).
Koliki će put tijelo prijeći u nekom vremenskom intervalu ovisi o njegovoj brzini. Ako tijelo prelazi veći put u kraćem vremenskom intervalu, kažemo da se giba brže.
Brzina se označava sa v i računa se kao kvocijent prijeđenog puta i proteklog vremena:
Osnovna mjerna jedinica za brzinu je metar po sekundi - m/s, a često se koristi i mjerna jedinica kilometar po satu - km/h.
S obzirom na brzinu, gibanje se dijeli na jednoliko i nejednoliko. Kod jednolikog gibanja brzina je stalna, a kod nejednolikog gibanja, brzina se mijenja.
Najveća brzina u prirodi je brzina svjetlosti i iznosi 300 000 000 m/s. Da bi svjetlost stigla sa Sunca do Zemlje treba joj oko 8 minuta, a sa Mjeseca oko 1 sekundu.
Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo.
Crta koja spaja sve točke kojima tijelo prolazi pri gibanju naziva se putanja i prema putanji, gibanje se dijeli na pravocrtno i krivocrtno. Kod pravocrtnog gibanja putanja je pravac, a kod krivocrtnog gibanja, putanja je krivulja.
Gibajući se, tijelo prelazi određenu udaljenost koju nazivamo put. Put se označava slovom s, a osnovna mjerna jedinica za put je metar. Dio puta označava se sa Δs (delta s).
Pri gibanju, osim o putu, treba voditi računa i o vremenu. Vrijeme se označava slovom t, a osnovna mjerna jedinica je sekunda. Vrijeme između dva trenutka naziva se vremenski interval i označava se sa Δt (delta t).
Koliki će put tijelo prijeći u nekom vremenskom intervalu ovisi o njegovoj brzini. Ako tijelo prelazi veći put u kraćem vremenskom intervalu, kažemo da se giba brže.
Brzina se označava sa v i računa se kao kvocijent prijeđenog puta i proteklog vremena:
Osnovna mjerna jedinica za brzinu je metar po sekundi - m/s, a često se koristi i mjerna jedinica kilometar po satu - km/h.
S obzirom na brzinu, gibanje se dijeli na jednoliko i nejednoliko. Kod jednolikog gibanja brzina je stalna, a kod nejednolikog gibanja, brzina se mijenja.
Najveća brzina u prirodi je brzina svjetlosti i iznosi 300 000 000 m/s. Da bi svjetlost stigla sa Sunca do Zemlje treba joj oko 8 minuta, a sa Mjeseca oko 1 sekundu.
- gibanje - promjena položaja tijela u odnosu na drugo tijelo
- s obzirom na putanju, gibanje se dijeli na:
- pravocrtno
- krivocrtno
- put - udaljenost koju tijelo prijeđe pri gibanju
- s - put
- osnovna mjerna jedinica - 1 m
- 1 m = 10 dm
- 1 m = 100 cm
- 1 m = 1000 mm
- 1 km = 1000 m
- Δs - dio puta, interval puta
- t - vrijeme
- osnovna mjerna jedinica - 1 s
- Δt - dio vremena, vremenski interval
- 1 h = 60 min
- 1 min = 60 s
- 1 h = 3600 s
- v - brzina
- osnovna mjerna jedinica m/s
- s obzirom na brzinu, gibanje se dijeli na:
- jednoliko
- nejednoliko
Dio fizike koji proučava gibanje tijela ne vodeći računa o uzrocima tog gibanja naziva se kinematika. Gibanje tijela kao posljedicu međudjelovanja s okolinom proučava dio fizike koji se naziva dinamika.