Povratak na popis lekcija - fizika 8
Video
Nailaskom na prepreku, valovi se reflektiraju ili odbijaju. Ako je prepreka paralelna sa valnom frontom (POKUS 1) val se odbija po istom pravcu po kome je i došao na prepreku, ali u suprotnom smjeru. Kada je prepreka koso postavljena s obzirom na valnu frontu (POKUS 2), val se reflektira pod kutom pod kojim je i došao na prepreku. Refleksija vala opisana je zakonom refleksije koji glasi: upadni kut jednak je kutu refleksije.
Upadni kut je kut između upadne valne zrake i okomice na prepreku i označava se sa grčkim slovom α a kut refleksije je kut između reflektirane valne zrake i okomice na prepreku i označava se sa grčkim slovom β.
α = β.
Odbijanjem ravnog vala na kružnoj prepreci (POKUS 3), nastaje kružni val. Pulsni val koji se širi u obliku brijega (POKUS 4), nakon odbijanja, širi se u obliku dola.
Znamo da brzina vala ovisi o sredstvu u kojem se val širi. Kada val prelazi iz jednog sredstva u drugo, dolazi do promjene njegove brzine, mijenja se i valna duljina vala, a frekvencija ostaje nepromijenjena. Kada na dno posude sa vodom stavimo staklenu ploču, dobijemo različite dubine vode u posudi (POKUS 5). Prelaskom vala iz dublje u pliću vodu, valne fronte su gušće, što znači da je valna duljina vala manja, odnosno da je brzina širenja vala manja. Kada val upada okomito na granicu dva različita sredstva, prelazi iz jednog sredstva u drugo ne mijenjajući smjer. Kada val upada na granicu između dva različita sredstva pod nekim kutom, dolazi do promjene smjera vala, i ta pojava naziva se lom vala.
Kut između upadne valne zrake i okomice na prepreku označava se sa α i naziva se upadni kut, a kut između lomljene valne zrake i okomice, naziva se kut loma i označava se sa β. Kada se val širi iz sredstva u kojem mu je brzina manja u sredstvo u kojem mu je brzina veća, lomi se od okomice - α<β. Kada se val širi iz sredstva u kojem mu je brzina veća u sredstvo u kojem mu je brzina manja lomi se prema okomici - α>β.
Upadni kut je kut između upadne valne zrake i okomice na prepreku i označava se sa grčkim slovom α a kut refleksije je kut između reflektirane valne zrake i okomice na prepreku i označava se sa grčkim slovom β.
α = β.
Odbijanjem ravnog vala na kružnoj prepreci (POKUS 3), nastaje kružni val. Pulsni val koji se širi u obliku brijega (POKUS 4), nakon odbijanja, širi se u obliku dola.
Znamo da brzina vala ovisi o sredstvu u kojem se val širi. Kada val prelazi iz jednog sredstva u drugo, dolazi do promjene njegove brzine, mijenja se i valna duljina vala, a frekvencija ostaje nepromijenjena. Kada na dno posude sa vodom stavimo staklenu ploču, dobijemo različite dubine vode u posudi (POKUS 5). Prelaskom vala iz dublje u pliću vodu, valne fronte su gušće, što znači da je valna duljina vala manja, odnosno da je brzina širenja vala manja. Kada val upada okomito na granicu dva različita sredstva, prelazi iz jednog sredstva u drugo ne mijenjajući smjer. Kada val upada na granicu između dva različita sredstva pod nekim kutom, dolazi do promjene smjera vala, i ta pojava naziva se lom vala.
Kut između upadne valne zrake i okomice na prepreku označava se sa α i naziva se upadni kut, a kut između lomljene valne zrake i okomice, naziva se kut loma i označava se sa β. Kada se val širi iz sredstva u kojem mu je brzina manja u sredstvo u kojem mu je brzina veća, lomi se od okomice - α<β. Kada se val širi iz sredstva u kojem mu je brzina veća u sredstvo u kojem mu je brzina manja lomi se prema okomici - α>β.
- val se na prepreci reflektira
- zakon refleksije: α = β
α - upadni kut
β - kut refleksije
β - kut refleksije
- lom vala - promjena smjera vala do koje dolazi kada val prelazi iz jednog sredstva u drugo
- lom vala nastaje zbog promjene brzine vala
α - upadni kut
β - kut loma
β - kut loma
- pri prijelazu vala iz sredstva u kome je brzina manja u sredstvo u kome je brzina veća, val se lomi od okomice - α<β
- pri prijelazu vala iz sredstva u kojem je brzina vala veća u sredstvo u kojem je brzina vala manja, val se lomi prema okomici - α>β
Radari rade na načelu odbijanja valova nailaskom na prepreku. Odašiljač radara odašilje radiovalove koji se nailaskom na neki objekt od njega odbijaju i vraćaju nazad pri čemu ih prijamnik detektira. Mjereći vrijeme potrebno signalu da se vrati nazad do prijamnika, određuje se udaljenost objekta. Radari danas imaju široku primjenu. Koriste se u policiji, vojsci, meteorologiji, u zračnom prometu itd.