Optičke leće su prozirna tijela omeđena dvjema plohama koje mogu biti obje zakrivljene ili jedna zakrivljena, a jedna ravna.(POKUS 1).Izrađuju se od stakla ili prozirne plastike. Dijele se u dvije skupine: leće koje su u sredini deblje, a na krajevima tanje su
sabirne ili konvergentne leće, a leće koje su u sredini tanje, a na krajevima deblje su
rastresne ili divergentne leće. Prolaskom kroz leću, zrake svjetlosti se lome i na izlasku imaju promijenjeni smjer. Paralelni snop zraka svjetlosti sabirna leća (POKUS 2) skuplja u jednu točku -
žarište ili fokus, a rastresna leća (POKUS 3) ga raspršuje, tako da izgleda da sve zrake dolaze iz jedne točke - žarišta.
Udaljenost žarišta od leće je
fokalna ili žarišna daljina leće, a označava se sa
f. Leća koja ima manju žarišnu daljinu više lomi svjetlost i kažemo da je jača.
Jakost leće označava se sa j i jednaka je recipročnoj vrijednosti žarišne daljine,
Jedinica jakosti leće je
1/m, a naziva se
dioptrija.
Sabirne leće imaju pozitivnu jakost, a rastresne leće negativnu. Gledajući predmet kroz leću (POKUS 4) dobivamo njegovu sliku. Karakteristike nastale slike ovise o vrsti leće i udaljenosti predmeta od nje.
Za crtanje slike koju daje leća koristimo tri zrake svjetlosti.
Zraka koja dolazi na leću paralelno sa optičkom osi, lomi se kroz fokus. Zraka koja prolazi kroz fokus, nakon loma, širi se paralelno sa optičkom osi, a zraka koja prolazi središtem leće ne mijenja smjer.
Ako je udaljenost predmeta veća od polumjera zakrivljenosti leće, slika je stvarna, obrnuta i umanjena. Ako je predmet između središta zakrivljenosti i žarišta, slika je stvarna, obrnuta i uvećana. Ako je predmet između žarišta i središta leće, slika je nestvarna, uspravna i uvećana.
Rastresna leća uvijek daje nestvarnu, umanjenu i uspravnu sliku.
Primjena optičkih leća je velika. Najjednostavnija primjena leće je povećalo. To je sabirna leća koja daje uvećanu sliku malih predmeta. Leće se koriste u fotoaparatima, dalekozorima, teleskopima, mikroskopima, a najstarija primjena leće su naočale. Prirodna sabirna leća nalazi se i u našem oku, jednom od najsloženijih optičkih instrumenata. Očna leća ima promjer 9 mm i debljinu 4 mm. Pomoću posebnih mišića mogu se mijenjati polumjeri zakrivljenosti leće, a time i njezina jakost. Ta pojava promjene jakosti leće naziva se akomodacija. Daljina jasnog vida kod ljudskog oka je 25 cm, no česta su pojava bolesti oka kao kratkovidnost i dalekovidnost koje pomiču tu granicu. Kratkovidnost se ispravlja rastresnom lećom, a dalekovidnost sabirnom lećom.
