Povratak na popis lekcija - fizika 8
Video
Da je svjetlost val, pokazuju pojave kao što je odbijanje svjetlosti nailaskom na prepreku i lom svjetlosti pri prijelazu iz jednog optičkog sredstva u drugo. Svjetlost također prenosi energiju. To dokazuje fotosinteza ili papir koji se zapali kada na njega usmjerimo svjetlost pomoću sabirne leće. No, postavlja se pitanje, kakav je svjetlost val? Škotski fizičar Maxwel, u 19. stoljeću, iznio je teoriju o elektromagnetnim valovima, a njemački fizičar Hertz eksperimentalnim je putem i dokazao širenje elektromagnetnih valova. U elektromagnetne valove spada i svjetlost. To su valovi koji se šire titranjem električnog i magnetnog polja te za njihovo širenje nije potrebno nikakvo sredstvo - šire se i u vakuumu. Električno i magnetno polje titraju međusobno okomito, a okomito na njih širi se elektromagnetni val. Elektromagnetni val je transverzalni val koji se širi vakuumom brzinom od 300 000 km/s.
Svjetlost je samo dio spektra elektromagnetnih valova, valne duljine između 400 i 700 nm (nanometara). Elektromagnetni valovi, valne duljine veće od svjetlosti su infracrveno zračenje i radiovalovi, a manje valne duljine od svjetlosti su ultraljubičasto, rendgensko i gama zračenje.
Infracrveno zračenje naziva se još i toplinsko zračenje i isijavaju ga zagrijana tijela.
Radiovalovi služe za prijenos radio i televizijskih signala.
Ultraljubičasto ili ultraviolentno zračenje, poznato kao UV, na koži izaziva crvenilo i tamnu boju. Prekomjerno izlaganje tom zračenju može dovesti do opeklina i raka kože. Zrače ga Sunce i kvarcne lampe. Od UV zračenja štiti nas ozonski omotač koji se nalazi u visokim slojevima atmosfere.
Rendgensko zračenje ili X zrake otkrio je njemački fizičar Rontgen i za to otkriće dobio prvu Nobelovu nagradu za fiziku. X zrake prolaze kroz tkivo te se koriste u medicini za snimanje unutarnjih organa i kosti.
Gama zračenjem se prenosi velika energija te je ono najprodornije. Može uništiti stanice živih bića pa je opasno. Koristi se za uništavanje oboljelih, tumorskih stanica tkiva.
Svjetlost je samo dio spektra elektromagnetnih valova, valne duljine između 400 i 700 nm (nanometara). Elektromagnetni valovi, valne duljine veće od svjetlosti su infracrveno zračenje i radiovalovi, a manje valne duljine od svjetlosti su ultraljubičasto, rendgensko i gama zračenje.
Infracrveno zračenje naziva se još i toplinsko zračenje i isijavaju ga zagrijana tijela.
Radiovalovi služe za prijenos radio i televizijskih signala.
Ultraljubičasto ili ultraviolentno zračenje, poznato kao UV, na koži izaziva crvenilo i tamnu boju. Prekomjerno izlaganje tom zračenju može dovesti do opeklina i raka kože. Zrače ga Sunce i kvarcne lampe. Od UV zračenja štiti nas ozonski omotač koji se nalazi u visokim slojevima atmosfere.
Rendgensko zračenje ili X zrake otkrio je njemački fizičar Rontgen i za to otkriće dobio prvu Nobelovu nagradu za fiziku. X zrake prolaze kroz tkivo te se koriste u medicini za snimanje unutarnjih organa i kosti.
Gama zračenjem se prenosi velika energija te je ono najprodornije. Može uništiti stanice živih bića pa je opasno. Koristi se za uništavanje oboljelih, tumorskih stanica tkiva.
- svjetlost je elektromagnetni val - transverzalni val koji se širi titranjem električnog i magnetnog polja
- za širenje elektromagnetnog vala nije potrebno sredstvo
- svjetlost je elektromagnetni val valne duljine od 400 nm do 700 nm (1 nm = 0,000000001 m)
- Elektromagnetni spektar:
- radio valovi
- infracrveno zračenje
- svjetlost
- ultraljubičasto zračenje
- rendgensko zračenje
- gama zračenje
Rendgensko zračenje otkrio je njemački fizičar Vilhelm Konrad Röntgen 1895. godine i nazvao ga X-zračenje. To je vrlo prodorno nevidljivo zračenje valnih duljina između 10 i 0,001 nm, koje prolazi kroz neprozirna tijela pri čemu se vrlo malo apsorbira. Rendgensko zračenje nastaje udaranjem brzih elektrona u metal. Obično se proizvodi u vakuumskoj cijevi na čijim su krajevima smještena anoda i katoda sa žarnom niti od volframa koja se ugrije na temperaturu od 3600 K te izbacuje elektrone koji ubrzavaju u električnom polju između elektroda i udaraju u anodu. Pri tim udarima veliki dio energije elektrona se pretvara u toplinu (oko 98%), a samo mali dio pretvara se u rendgensko zračenje.