Povratak na popis lekcija - hrvatski 8
Ponavljanje jezičnog gradiva od 5. do 8. razreda 1. dio
U hrvatskom jeziku postoji 10 vrsta riječi.
Dijelimo ih prema tome ...
mijenjaju li oblik u odnosu s drugim riječima u rečenici (promjenjive riječi) ili zadržavaju uvijek isti oblik (nepromjenjive riječi).
Glagolski pridjevi:
RADNI - izriče radnju koju obavlja subjekt - putovao, gledao, crtao
TRPNI - izriče radnju koju subjekt trpi - gledan, pozvan, crtan
Glagolski prilozi:
SADAŠNJI — glagolski prilog čija se radnja odvija...istodobno s radnjom predikata
— tvori se: osnova + nastavak -ći -putujući, gledajući
PROŠLI — glagolski prilog čija se radnja odvija... prije radnje predikata
— tvori se: osnova + nastavak -(a)vši -putovavši, gledavši
Ponavljanje jezičnog gradiva od 5. do 8. razreda 1. dio
U hrvatskom jeziku postoji 10 vrsta riječi.
Dijelimo ih prema tome ...
mijenjaju li oblik u odnosu s drugim riječima u rečenici (promjenjive riječi) ili zadržavaju uvijek isti oblik (nepromjenjive riječi).
5 promjenjivih vrsta riječi:
IMENICE - su riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave.
(kuća,more, ljubav, ruka,lopta)
ZAMJENICE – su riječi koje zamjenjuju druge imenske riječi.
(ona, mi, tvoj,ono,svoj)
PRIDJEVI – su riječi koje izriču svojstva bića, predmeta i pojava.
(lijep, drven, zelen, susjedov,mali)
GLAGOLI – su riječi kojima se izriče radnja, stanje i zbivanje.
(crtam, hodam, sjedim, pišem,pada)
BROJEVI - su riječi kojima se izriče količina (glavni brojevi) i poredak (redni br.)
(pet, dva — prvi, osmi, peti)
IMENICE - su riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave.
(kuća,more, ljubav, ruka,lopta)
ZAMJENICE – su riječi koje zamjenjuju druge imenske riječi.
(ona, mi, tvoj,ono,svoj)
PRIDJEVI – su riječi koje izriču svojstva bića, predmeta i pojava.
(lijep, drven, zelen, susjedov,mali)
GLAGOLI – su riječi kojima se izriče radnja, stanje i zbivanje.
(crtam, hodam, sjedim, pišem,pada)
BROJEVI - su riječi kojima se izriče količina (glavni brojevi) i poredak (redni br.)
(pet, dva — prvi, osmi, peti)
5 nepromjenjivih vrsta riječi:
PRILOZI - prilažu se glagolima označujući različite...
okolnosti vršenja glagolske radnje. (brzo, polako, jako, danas, jesenas)
PRIJEDLOZI – izriču odnose između onoga što...
označavaju imenice ili na što upućuju zamjenice. (na, s/sa, kraj, do, u)
VEZNICI – služe za povezivanje surečenica u složenu rečenicu,
povezuju riječi ili skupove riječi. (i, pa, te, ni, niti)
USKLICI – izriču osjećaj govornika prema sadržaju govora ili ...
oponašaju zvukove iz prirode. (Ah!, Oh!, Eh!, E!, Joj!)
ČESTICE - gramatičke riječi,
služe za rečenične preoblike. (li, zar)
PRILOZI - prilažu se glagolima označujući različite...
okolnosti vršenja glagolske radnje. (brzo, polako, jako, danas, jesenas)
PRIJEDLOZI – izriču odnose između onoga što...
označavaju imenice ili na što upućuju zamjenice. (na, s/sa, kraj, do, u)
VEZNICI – služe za povezivanje surečenica u složenu rečenicu,
povezuju riječi ili skupove riječi. (i, pa, te, ni, niti)
USKLICI – izriču osjećaj govornika prema sadržaju govora ili ...
oponašaju zvukove iz prirode. (Ah!, Oh!, Eh!, E!, Joj!)
ČESTICE - gramatičke riječi,
služe za rečenične preoblike. (li, zar)
Padeži
Igram se s Majom. – instrumental s prijedlogom s ili sa (društvo)
Putujem vlakom. – instrumental bez prijedloga (sredstvo)
| Nominativ | tko? što? | se nalazi | (kuća, more) | padež imenovanja |
| Genitiv | koga? čega? | nema | (kuće, mora) | pripadnost, djelomičnost |
| Dativ | komu? čemu? | idem | (kući,moru) | namjera, cilj |
| Akuzativ | koga? što? | vidim | (kuću, more) | predmet |
| Vokativ | Oj? Ej? | dozivanje | (oj kućo, oj more) | dozivanje |
| Lokativ | u komu? u čemu? | razgovaram | (kući,moru) | mjesto |
| Instrumental | s kim? čim? | šetam | (s Ivanom, sa Sanjom) (nožem) | društvo, sredstvo |
Igram se s Majom. – instrumental s prijedlogom s ili sa (društvo)
Putujem vlakom. – instrumental bez prijedloga (sredstvo)
Glagolska vremena:
PREZENT (sadašnje vrijeme) - putujem, gledam
jednostavni glagolski oblik, sastoji se od jedne riječi.
PERFEKT (prošlo vrijeme) - putovao sam, gledao sam
složeni glagolski oblik, sastoji se od 2 riječi.
AORIST (prošlo vrijeme) - doputovah, pogledah
tvori se od svršenih glagola. (doputovati, pogledati)
IMPERFEKT (prošlo vrijeme) - putovah, gledah
tvori se od nesvršenih glagola. (putovati, gledati)
PLUSKVAMPERFEKT (pretprošla radnja) - bijah putovao ili bio sam putovao
bijah gledao ili bio sam gledao
sastoji se od imperfekta ili perfekta pom.gl.biti i glagolskog pridjeva radnog.
PREZENT (sadašnje vrijeme) - putujem, gledam
jednostavni glagolski oblik, sastoji se od jedne riječi.
PERFEKT (prošlo vrijeme) - putovao sam, gledao sam
složeni glagolski oblik, sastoji se od 2 riječi.
AORIST (prošlo vrijeme) - doputovah, pogledah
tvori se od svršenih glagola. (doputovati, pogledati)
IMPERFEKT (prošlo vrijeme) - putovah, gledah
tvori se od nesvršenih glagola. (putovati, gledati)
PLUSKVAMPERFEKT (pretprošla radnja) - bijah putovao ili bio sam putovao
bijah gledao ili bio sam gledao
sastoji se od imperfekta ili perfekta pom.gl.biti i glagolskog pridjeva radnog.
FUTUR I. (buduće vrijeme) - ću putovati, putovat ću; ću gledati, gledat ću
sastoji se od nenaglašenog prezenta pom.gl. htjeti i infinitiva.
FUTUR II. (buduće vrijeme) - budem putovao, budem gledao
sastoji se od svršenog prezenta pom. gl. biti i glagolskog pridjeva radnog.
Glagolski načini:
IMPERATIV - zapovjedni način (izriče molbu, zabranu, zapovijed) — putuj! gledaj!
KONDICIONAL I. - (izriče pogodbu, mogućnost, namjeru, želju) — bih putovao, bih gledao; tvori se pomoću ... nenaglašenog aorista pom.gl.biti i glagolskog pridjeva radnog
KONDICIONAL II. - (izriče mogućnost i želju u prošlosti) — bio bih putovao, bio bih gledao; sastoji se od ... kondicionala I. pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
INFINITIV - putovati, gledati; neodređeni glagolski oblik, završava na -ti ili –ći.
sastoji se od nenaglašenog prezenta pom.gl. htjeti i infinitiva.
FUTUR II. (buduće vrijeme) - budem putovao, budem gledao
sastoji se od svršenog prezenta pom. gl. biti i glagolskog pridjeva radnog.
Glagolski načini:
IMPERATIV - zapovjedni način (izriče molbu, zabranu, zapovijed) — putuj! gledaj!
KONDICIONAL I. - (izriče pogodbu, mogućnost, namjeru, želju) — bih putovao, bih gledao; tvori se pomoću ... nenaglašenog aorista pom.gl.biti i glagolskog pridjeva radnog
KONDICIONAL II. - (izriče mogućnost i želju u prošlosti) — bio bih putovao, bio bih gledao; sastoji se od ... kondicionala I. pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
INFINITIV - putovati, gledati; neodređeni glagolski oblik, završava na -ti ili –ći.
Glagolski pridjevi:
RADNI - izriče radnju koju obavlja subjekt - putovao, gledao, crtao
TRPNI - izriče radnju koju subjekt trpi - gledan, pozvan, crtan
Glagolski prilozi:
SADAŠNJI — glagolski prilog čija se radnja odvija...istodobno s radnjom predikata
— tvori se: osnova + nastavak -ći -putujući, gledajući
PROŠLI — glagolski prilog čija se radnja odvija... prije radnje predikata
— tvori se: osnova + nastavak -(a)vši -putovavši, gledavši