Povratak na popis lekcija - hrvatski 8
Nesamostalni rečenični dijelovi su... atribut i apozicija.
Atribut je pridjev koji pobliže označuje imenicu.
Primjer:
Plavokosa djevojčica trči ulicom.
Atribut
Apozicija je imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu.
Primjer:
Književnik Šenoa je pisao o Zagrebu.
Apozicija
Atribut i apozicija mogu pripadati bilo kojem rečeničnom dijelu kao ...
imeničke dopune.
Rečenice mogu biti jednostavne i složene.
Jednostavne rečenice dijele se na:
a) neproširene
Mama kuha.
S P
—neproširene rečenice sastoje se samo od predikata i subjekta.
b) proširene
Mama kuha ručak.
S P O
—proširene rečenice osim predikata imaju još neke nadopune.
Zavisno složene rečenice su složene rečenice u kojima jedna surečenica može biti samostalna, a druga ne može.
Vrste zavisno složenih rečenica
Predikatna: Ljubav je što u srcu nosiš.
Subjektna: Tko ne sluša šum valova, ne čuje more.
Objektna: Stalno mu je branila što ga je zanimalo.
Atributna: Začula se pjesma koju je najviše volio.
Mjesna: Gdje si ti bila, osjećao se mir.
Vremenska: Kad je on došao, otrčao sam u školu.
Načinska: Pjesmu sam recitirao kako sam najbolje znao.
U zavisno složenim rečenicama vezničku službu uz veznike mogu imati i:
— prilozi — kada, gdje, kako
— odnosne zamjenice — tko, što, koji
— veznički skupovi — kao da, nakon što
Veznici zavisno složenih rečenica
Predikatna: tko, što, koji ... da
Subjektna: tko, što, koji
Objektna: da, gdje, kad, kako, što, tko
Atributna: koji, što, čiji
Ponavljanje jezičnog gradiva od 5. do 8. razreda 2. dio
REČENICA je skup riječi ili samo jedna riječ kojom prenosimo potpunu obavijest.
Gramatičko ustrojstvo rečenice:
Jezgra gramatičkoga ustrojstva rečenice je PREDIKAT.
Predikat... otvara mjesto drugim samostalnim rečeničnim dijelovima:
REČENICA je skup riječi ili samo jedna riječ kojom prenosimo potpunu obavijest.
Gramatičko ustrojstvo rečenice:
Jezgra gramatičkoga ustrojstva rečenice je PREDIKAT.
Predikat... otvara mjesto drugim samostalnim rečeničnim dijelovima:
| S | P | O | PO |
| Ivan | nosi | knjigu | u ruci |
| subjekt | predikat | objekt | priložna oznaka |
| (vršitelj radnje) | (jezgra rečenice) | (predmet gl.radnje) | (okolnost ili mjesto vršenja gl.radnje) |
Nesamostalni rečenični dijelovi su... atribut i apozicija.
Atribut je pridjev koji pobliže označuje imenicu.
Primjer:
Plavokosa djevojčica trči ulicom.
Atribut
Apozicija je imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu.
Primjer:
Književnik Šenoa je pisao o Zagrebu.
Apozicija
Atribut i apozicija mogu pripadati bilo kojem rečeničnom dijelu kao ...
imeničke dopune.
Rečenice mogu biti jednostavne i složene.
Jednostavne rečenice dijele se na:
a) neproširene
Mama kuha.
S P
—neproširene rečenice sastoje se samo od predikata i subjekta.
b) proširene
Mama kuha ručak.
S P O
—proširene rečenice osim predikata imaju još neke nadopune.
Složene rečenice imaju
više predikata.
Složene rečenice mogu biti ... nezavisno složene i zavisno složene.
Nezavisno složene rečenice su složene rečenice ... nastale povezivanjem jednostavnih rečenica pomoću veznika.
U nezavisno složenoj rečenici surečenice su ravnopravne i nezavisne.
Vrstu nezavisno složene rečenice možemo prepoznati po veznicima:
— sastavni veznici (i, pa, te, ni, niti) - sastavna rečenica
— rastavni veznik (ili)- rastavna rečenica
— suprotni veznici (a, ali, nego, već, no)- suprotna rečenica
— isključni veznici (samo, samo što, jedino, jedino što, tek)- isključna rečenica
— zaključni veznici (dakle, zato, stoga)- zaključna rečenica
Složene rečenice mogu biti ... nezavisno složene i zavisno složene.
Nezavisno složene rečenice su složene rečenice ... nastale povezivanjem jednostavnih rečenica pomoću veznika.
U nezavisno složenoj rečenici surečenice su ravnopravne i nezavisne.
Vrstu nezavisno složene rečenice možemo prepoznati po veznicima:
— sastavni veznici (i, pa, te, ni, niti) - sastavna rečenica
— rastavni veznik (ili)- rastavna rečenica
— suprotni veznici (a, ali, nego, već, no)- suprotna rečenica
— isključni veznici (samo, samo što, jedino, jedino što, tek)- isključna rečenica
— zaključni veznici (dakle, zato, stoga)- zaključna rečenica
Zavisno složene rečenice su složene rečenice u kojima jedna surečenica može biti samostalna, a druga ne može.
Vrste zavisno složenih rečenica
Predikatna: Ljubav je što u srcu nosiš.
Subjektna: Tko ne sluša šum valova, ne čuje more.
Objektna: Stalno mu je branila što ga je zanimalo.
Atributna: Začula se pjesma koju je najviše volio.
Mjesna: Gdje si ti bila, osjećao se mir.
Vremenska: Kad je on došao, otrčao sam u školu.
Načinska: Pjesmu sam recitirao kako sam najbolje znao.
U zavisno složenim rečenicama vezničku službu uz veznike mogu imati i:
— prilozi — kada, gdje, kako
— odnosne zamjenice — tko, što, koji
— veznički skupovi — kao da, nakon što
Veznici zavisno složenih rečenica
Predikatna: tko, što, koji ... da
Subjektna: tko, što, koji
Objektna: da, gdje, kad, kako, što, tko
Atributna: koji, što, čiji
Prilozi su nepromjenjive riječi koje se najčešće dodaju glagolima za označivanje mjesta, vremena,
uzroka, načina i količine radnje
PRILOŽNE REČENICE
odgovaraju na pitanja:
Mjesna: Gdje? Kamo? Kuda? Odakle?
veznici: gdje, kamo, dokle...
Vremenska: Kada? Otkada?
veznici: kada, čim, dok, tek što, prije nego
Uzročna: Zašto?
veznici: jer, kako, kad, budući da, zato što
Namjerna: S kojom namjerom?
veznici: da, kako, neka, samo da
Pogodbena: Pod kojim uvjetom?
veznici: ako, kad, li, ukoliko, samo ako
Posljedična: S kojom posljedicom?
veznici: da, te
Dopusna: Unatoč čemu?
veznici: iako, premda, makar, koliko god
Načinska: Kako?
veznici: kako, koliko, kao da, kao što
uzroka, načina i količine radnje
PRILOŽNE REČENICE
odgovaraju na pitanja:
Mjesna: Gdje? Kamo? Kuda? Odakle?
veznici: gdje, kamo, dokle...
Vremenska: Kada? Otkada?
veznici: kada, čim, dok, tek što, prije nego
Uzročna: Zašto?
veznici: jer, kako, kad, budući da, zato što
Namjerna: S kojom namjerom?
veznici: da, kako, neka, samo da
Pogodbena: Pod kojim uvjetom?
veznici: ako, kad, li, ukoliko, samo ako
Posljedična: S kojom posljedicom?
veznici: da, te
Dopusna: Unatoč čemu?
veznici: iako, premda, makar, koliko god
Načinska: Kako?
veznici: kako, koliko, kao da, kao što
Složene rečenice prema broju jednostavnih surečenica mogu biti:
a) jednostruko složene
— sastavljene od ... dviju jednostvanih rečenica.
b) višestruko složene
— sastavljene od ... triju ili više jednostavnih surečenica.
Pravopis je skup dogoverenih pravila (ne zakon) o načinu pisanja u nekom jeziku.
Gramatika proučava način funkcioniranja jezičnih jedinica (ne može se mijenjati kao pravopisna pravila).
a) jednostruko složene
— sastavljene od ... dviju jednostvanih rečenica.
b) višestruko složene
— sastavljene od ... triju ili više jednostavnih surečenica.
Pravopis je skup dogoverenih pravila (ne zakon) o načinu pisanja u nekom jeziku.
Gramatika proučava način funkcioniranja jezičnih jedinica (ne može se mijenjati kao pravopisna pravila).