Povratak na popis lekcija - hrvatski 8
Red riječi u rečenici
Red riječi u rečenici je... redoslijed nizanja rečeničnih dijelova.
Red riječi u rečenici može biti:
1. stilski neobilježen (gramatički, osnovni običan , neutralan)
2. stilski obilježen (odstupa od uobičajenog)
3. obavezan (automatizirani red riječi)
Stilski neobilježeni red riječi u rečenici
Subjekt se nalazi na 1. mjestu, predikat na 2., objekt na 3.
S P O
Poštar nosi pismo.
Priložna oznaka u stilski neobilježenom redu... može doći ispred i iza predikata:
Ivan je pozorno slušao učiteljicu.
Ivan je slušao učiteljicu pozorno.
Atribut u stilski neobilježenom redu riječi
a) pridjevski atribut je ispred imenice
Gledao je crvene krovove kuća.
b) imenički atribut je iza imenice koja mu otvara mjesto
Voli gledati filmove za djecu.
Apozicija je ispred imenice koju dopunjava.
Djevojčica Klara žuri u školu.
Slastičar Janko i kuhar Miro pripremili su objed za pamćenje.
Prijedlozi se smještaju između dijelova neodređenih zamjenica složenih s ni- i i-
i
itko – i s kim
nitko – ni s kim
Primjeri:
Nije joj stalo ni do čega. TOČNO
Nije joj stalo do ničega. NETOČNO
Igraš li se ti i s kim? TOČNO
Družiš li se ti s ikim? NETOČNO
Red riječi u rečenici
Red riječi u rečenici je... redoslijed nizanja rečeničnih dijelova.
Red riječi u rečenici može biti:
1. stilski neobilježen (gramatički, osnovni običan , neutralan)
2. stilski obilježen (odstupa od uobičajenog)
3. obavezan (automatizirani red riječi)
Stilski neobilježeni red riječi u rečenici
Subjekt se nalazi na 1. mjestu, predikat na 2., objekt na 3.
S P O
Poštar nosi pismo.
Priložna oznaka u stilski neobilježenom redu... može doći ispred i iza predikata:
Ivan je pozorno slušao učiteljicu.
Ivan je slušao učiteljicu pozorno.
Atribut u stilski neobilježenom redu riječi
a) pridjevski atribut je ispred imenice
Gledao je crvene krovove kuća.
b) imenički atribut je iza imenice koja mu otvara mjesto
Voli gledati filmove za djecu.
Apozicija je ispred imenice koju dopunjava.
Djevojčica Klara žuri u školu.
Slastičar Janko i kuhar Miro pripremili su objed za pamćenje.
Stilski obilježeni red riječi u rečenici
a) red riječi u tim rečenicama odstupa ... od uobičajenoga,
izražajno neutralnoga reda riječi u rečenici.
b) otkriva se odnos ... autora prema izrečenome
c) često je izražajno sredstvo u ... knjiženoumjetničkim tekstovima
Primjeri:
O P S
Kišu osluškuje Ivana.
PON P S O at.
Mirno osluškuje Ivana kišu jesensku.
Na stilski obilježenom redu riječi temelji se jedno od najčešćih
stilskih izražajnih sredstava – inverzija.
Većina riječi hrvatskoga jezika može imati slobodan raspored u rečenici – to znači
da... riječi mogu mijenjati mjesto u rečenici.
a) red riječi u tim rečenicama odstupa ... od uobičajenoga,
izražajno neutralnoga reda riječi u rečenici.
b) otkriva se odnos ... autora prema izrečenome
c) često je izražajno sredstvo u ... knjiženoumjetničkim tekstovima
Primjeri:
O P S
Kišu osluškuje Ivana.
PON P S O at.
Mirno osluškuje Ivana kišu jesensku.
Na stilski obilježenom redu riječi temelji se jedno od najčešćih
stilskih izražajnih sredstava – inverzija.
Većina riječi hrvatskoga jezika može imati slobodan raspored u rečenici – to znači
da... riječi mogu mijenjati mjesto u rečenici.
Obvezan (automatizirani) red riječi
Obavezan automatizirani red riječi u rečenici vrijedi za:
nenaglašene riječi – bez obzira je li red riječi u rečenici
stilski obilježen ili neobilježen
Nenaglasnice iz intonacijskih razloga ulaze u naglasne cjeline
s naglašenim riječima i to:
a) iza prednaglasnice
b) ispred prednaglasnice sebe
Zanaglasnice (enklitike) su:
a) glagolske: sam, si, je, smo, ste, su, bih, bi..., ću, šeš, će...
b) zamjeničke: me, mi, ti, te, ga, mu, je ,se
c) čestica li
Obavezan automatizirani red riječi u rečenici vrijedi za:
nenaglašene riječi – bez obzira je li red riječi u rečenici
stilski obilježen ili neobilježen
Nenaglasnice iz intonacijskih razloga ulaze u naglasne cjeline
s naglašenim riječima i to:
a) iza prednaglasnice
b) ispred prednaglasnice sebe
Zanaglasnice (enklitike) su:
a) glagolske: sam, si, je, smo, ste, su, bih, bi..., ću, šeš, će...
b) zamjeničke: me, mi, ti, te, ga, mu, je ,se
c) čestica li
Prednaglasnice (proklitike) su:
a) niječnica ne
b) neki prijedlozi i veznici: u, o, na, po zbog, među, prema, umjesto, između...;
a, i, ni, da, kad ( kad može biti i naglašen).
Prednaglasnice ne mogu biti na... kraju rečenice , već dolaze ispred naglašene riječi.
Gledao je vrata u.
Gledao je u vrata.
Zanaglasnice ne mogu stajati na početku rečenice.
U pravilu dolaze ... iza prve naglašene riječi.
Se Ivana sunčala.
Ivana se sunčala.
a) niječnica ne
b) neki prijedlozi i veznici: u, o, na, po zbog, među, prema, umjesto, između...;
a, i, ni, da, kad ( kad može biti i naglašen).
Prednaglasnice ne mogu biti na... kraju rečenice , već dolaze ispred naglašene riječi.
Gledao je u vrata.
Zanaglasnice ne mogu stajati na početku rečenice.
U pravilu dolaze ... iza prve naglašene riječi.
Ivana se sunčala.
Prijedlozi se smještaju između dijelova neodređenih zamjenica složenih s ni- i i-
i
itko – i s kim
nitko – ni s kim
Primjeri:
Nije joj stalo ni do čega. TOČNO
Igraš li se ti i s kim? TOČNO