Pogledamo li tablicu periodnog sustava elemenata (PSE) primijetit ćemo kvadratiće u tri boje, a u svakome od njih oznaku jednoga kemijskog elementa. Boje kvadratića govore nam da se kemijski elementi mogu podijeliti u tri velike skupine: metale (obojane žuto) , polumetale (obojane roza) i nemetale (obojane plavo). Na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava elemenata smješteni su metali, na desnoj strani nemetali, a između njih se nalaze polumetali.
Kemijski elementi poredani su prema rastućem protonskom (rednom) broju vodoravno u periode, kojih je ukupno 7, i prema kemijskoj sličnosti okomito u skupine, kojih je ukupno 18.
Svi kemijski elementi do protonskog broja 109 imaju međunarodno prihvaćene latinske nazive i simbole.
Kao što smo već rekli, nemetali se nalaze na desnoj strani periodnog sustava, sa ukupno 16 elemenata.
Od njih 16, na sobnoj su temperaturi u plinovitom stanju elementi 18. skupine tj. plemeniti plinovi (helij, neon, argon, kripton, ksenon i radon) te vodik, kisik, dušik, fluor i klor. Brom je tekućina, a ugljik, fosfor, sumpor i jod su krutine tj. čvrste tvari.
U kojim elementarnim oblicima nemetale nalazimo u prirodi i kako ih označavamo? Plemeniti plinovi su slobodni atomi, te se označavaju jednostavno simbolom elementa: He, Ne, itd.
Plinovite i tekuće elementarne tvari nemetala najčešće su dvoatomne molekule, a tu spadaju elementarni vodik (H2), kisik (O2), dušik (N2), fluor (F2), klor (Cl2) i brom (Br2).
Čvrste elementarne tvari koje su izgrađene od višeatomnih molekula označuju se simbolom elementa ili formulom molekule: sumpor sa S ili S8, bijeli fosfor sa P ili P4, a jod sa I2 jer tvori isključivo dvoatomne molekule. Ugljik se označava simbolom elementa, C, iako u prirodi ugljik nalazimo u modifikacijama koje su izgrađene od ogromnog broja međusobno povezanih atoma ugljika (grafit i dijamant).
Po svojim fizikalnim svojstvima nemetali se razlikuju od metala po tome što su pretežno plinovi ili čvrste tvari, niskog tališta i male gustoće, mekani su i ne provode električnu struju (osim grafita, koji je alotropska modifikacija ugljika).Periode u PSE su vodoravni redovi. Ima ih 7.
Skupine u PSE su okomiti stupci. Ima ih 18.
Metali su smješteni lijevo i u sredini PSE-a
Nemetali se nalaze na desnoj strani PSE-a
Nemetali:
1.) plinovi: vodik (H2), kisik (O2), dušik (N2), klor (Cl2), fluor (F2), te plemeniti plinovi (He, Ne, Ar, Kr, Xe, Rn)
2.) tekućine: brom (Br2)
3.) krutine: ugljik (C), sumpor (S ili S8), fosfor (P ili P4) i jod (I2)
Do danas je pronađeno i potvrđeno 112 kemijskih elemenata, od čega ih je 90 prirodnih, a preostali su dobiveni u laboratorijima (nuklearnim reakcijama).
Zanimljivo je predočiti si da je cijeli svijet izgrađen od maksimalno 90 različitih elemenata, koji se, naravno, mogu međusobno povezivati na različite načine i tako tvoriti milijune različitih spojeva, isto kao što se sve knjige mogu napisati sa 30 slova abecede.
Ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev je 1869. prvi poslagao do tada 63 poznata elementa u tablicu To je bila preteča današnjeg PSE-a. Poslagao ih je po rastućim atomskim težinama, stavljajući elemente sličnih kemijskih svojstava jedne ispod drugih. Predvidio je postojanje i svojstva do tada nepoznatih 11 elemenata.