Aerometar ili gustinomjer uređaj je za određivanje gustoće tekućeg uzorka. To je zataljena staklena cijev kojoj je donji dio ispunjen olovnom sačmom, dok je u gornjem dijelu instrumenta vidljiva skala s izraženim mjernim jedinicama za gustoću. Mjerenje gustoće pomoću aerometra temelji se na Arhimedovom zakonu. Što je gustoća ispitivane tekućine manja, aerometar će dublje potonuti u tekućinu i obrnuto.
Kada se aerometar uroni u menzuru ispunjenu s vodom, na skali možemo očitati da gustoća vode iznosi 1000 grama po litri. Zatim uronimo aerometar u menzuru s alkoholom. Njegova gustoća iznosi 800 grama po litri.
Iz pokusa je vidljivo da je gustoća alkohola manja od gustoće vode.
Ispitajmo miješa li se etanol s vodom? Za to su nam potrebne dvije menzure, boce s etanolom i destiliranom vodom. U prvu menzuru ulijmo 30 mililitara etanola. Isto toliko ulijmo u drugu menzuru destilirane vode. Izlijmo odmjereni volumen alkohola u menzuru s vodom i odčitajmo ukupni volumen. Umjesto očekivanih 60 on iznosi 58 mililitara. Što se dogodilo? Alkohol nije mogao tako naglo ispariti na sobnoj temperaturi. Pojava je poznata pod nazivom kontrakcija (smanjenje) volumena. Da bismo objasnili pojam kontrakcije pogledajmo model molekule vode i etanola. Primjećujemo sličnost. Obje molekule u svojoj strukturi imaju na atom kisika vezan atom vodika. Zbog svoje hidroksilne skupine etanol je kao i voda - polarna molekula - što mu omogućava međusobno dobro miješanje s vodom u svim omjerima. U kemiji je to poznato pravilo: slično se otapa u sličnom!
Ispitajmo, da li su bakrov(II) sulfat, ulje i jod topljivi u alkoholu?
U prvu epruvetu ulijemo malo ulja i dodamo isto toliko alkohola. Epruvetu začepimo gumenim čepom i snažno promućkamo, te ju odložimo na stalak. Zatim u drugu epruvetu stavimo na vrh žličice joda, dodamo alkohol, začepimo i snažno promućkamo. U treću epruvetu stavimo žličicu bezvodnog bakrova(II) sulfata, dodamo alkohola, začepimo i kao prije snažno promućkamo, te odložimo na stalak.
Promotrimo redom što se dogodilo u epruvetama.
U prvoj epruveti uočavamo dva sloja. Donji sloj je ulje, a gornji alkohol. Ulje se ne otapa u alkoholu i zbog veće gustoće pada na dno. U drugoj epruveti jod se otopio u alkoholu, a otopina je poprimila tamno-crvenu boju.
U trećoj epruveti bakrov(II) sulfat je ostao na dnu, a boja alkohola se promjenila u svjetlo plavu. Bakrov(II) sulfat je tvar ionske građe netopljiva u alkoholu, ali dobro topljiva u vodi. Od kuda onda potječe plava boja otopine? Kad se prelije vodom bezvodni bakrov sulfat poprimi plavu boju i prelazi u bakrov sulfat pentahidrat, poznatiji kao modra galica. To dokazuje da etanol u bočici sadrži vodu.
96 %-tni alkohol je smjesa koja sadržava 96 volumnih postotaka alkohola i 4 volumna postotka vode. Bezvodni ili apsolutni alkohol ne sadržava vodu, to je 100 %-tni etanol.Aerometar ili gustinomjer:
-je uređaj za brzo određivanje gustoće tekućina
-mjeri gustoću tekućina na temelju Arhimedovog zakona, tj. što je gustoća ispitivane tekućine manja aerometar dublje tone u tekućinu i obrnuto
Etanol:
-dobro se miješa s vodom pri čemu dolazi do kontrakcije (smanjenja) volumena
-dobro otapa jod, a ne otapa ulje i modru galicu
-bezvodni ili apsolutni (100 %-tni) ne sadrži vodu