Znanost i tehnika
Ako nemate vremena za dugo putovanje, najbolje je otići na Zemlji najbliži planet – Veneru. Venera je poznata i kao zvijezda Danica i treće je najsjajnije tijelo na nebu, nakon Sunca i Mjeseca.
Možda bi bilo dobro da vas odmah na početku upozorimo na neke činjenice. Na "Crvenom planetu" jako je hladno. Iako se ljeti na ekvatoru temperature znaju popeti i do 22° C, uobičajene su one ispod ništice.
Uz Veneru, Zemlju i Mars, Merkur se ubraja u terestričke planete – što znači da je izgrađen pretežno od stijenja. Najmanji je od svih planeta Sunčevog sustava i Suncu najbliži, pa je rijetko u povoljnom položaju za promatranje iz daljine. Zato je najbolje da jednostavno – otiđete tamo.
Sigurno vam je ovaj planet često znao zaokupiti maštu – zato ga posjetite čim prije! Ono što već vjerojatno znate jest da je Saturn plinoviti div, mnogostruko veći od Zemlje i nema oblik kugle.
Iako je 2006. izgubio status devetog planeta Sunčevog sustava, Pluton nikako ne biste trebali zaobići na svojim svemirskim putovanjima. Za svakog nadobudnog pustolova ovaj "patuljasti planet" i dalje predstavlja pravi izazov.
Prvi čovjek koji je poletio u svemir, austronaut danas nepostojećeg Sovjetskog Saveza, Jurij Gagarin rođen je 9. ožujka 1934. godine u blizini Gzhatska u nekadašnjem Sovjetskom savezu, a poginuo je 27. ožujka 1968., leteći u klasičnom mlaznom zrakoplovu na uobičajenoj vježbi.
Američki fizičar, njemačkog podrijetla, nobelovac Albert Einstein, koji je svojim objašnjenjima prirode otvorio novu znanstvenu revoluciju goleme vrijednosti, rođen je 14. ožujka 1879. godine u Ulmu, a umro je 18. travnja 1955. u Princetonu u američkoj državi New Jersey.
Je li vam se ikada zaljuljalo tlo pod nogama, a da to nije bilo zbog zaljubljenosti? Ako jest, onda ste zasigurno doživjeli potres.
Seizmologija je znanost o potresima koja se bavi bilježenjem, određivanjem i analizom potresa. Ta relativno mlada znanstvena grana počela se intenzivnije razvijati tek u 18. stoljeću (nakon Lisabonskog potresa), a svoj procvat doživljava kroz 19. i 20. stoljeće.
Prema seizmološkim istraživanjima, područje Hrvatske nalazi se na vrlo trusnom području koje pogoduje nastanku potresa. Upravo zbog toga Hrvatska je tijekom povijesti doživjela nekoliko velikih potresa.
Kakva bi to bila zimska čarolija bez snježnih pahulja? Upitate li se katkad, dok jurite na sanjkama, kako su nastale i otkuda su došle ove čudesne tvorevine prirode?
U dugoj povijesti čovječanstva dogodilo se mnogo podrhtavanje Zemljine kore, ali neka od njih bila su tako jaka da su posljedice bile katastrofalne.
2011. proglašena je Međunarodnom godinom kemije. No isto tako, ove godine obilježava se i stota godišnjica otkako je Nobelova nagrada za kemiju otišla u ruke Marie Curie. O životu i karijeri ove sjajne znanstvenice govorila nam je – ona sama.
Čudan događaj zbio se u vrijeme prvog svjetskog rata kada je jedan francuski pilot leteći na visini od 2 km primjetio nešto slično muhi kako mu prolijeće uz lice. Kada ju je zgrabio i otvorio šaku, ugledao je - njemački metak!
Dani u prosincu tamni su i turobni, pa ipak, svi koji stvari gledaju s vedrije strane znaju da će nakon zimskog solsticija dani postajati sve svjetliji, tj. "duži".
Izdvojeno
